FOTO: Arhiva
Ponižavanje i pritisci na poslu: Ombudsmeni otkrili šta treba sačuvati FOTO
31.08.2026. | 07:56
Dodaj BL Portal kao Google izvor
Uznemiravanje na radnom mjestu, poznatije kao mobing, problem je sa kojim se suočava veliki broj radnika u Bosni i Hercegovini. Da bi zaštitili svoja prava, ali i zdravlje, važno je da reaguju na vrijeme, prikupe dokaze i poznaju zakonske rokove.
Iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH za BL portal detaljno objašnjavaju kako izgleda postupak zaštite, koliko vremena radnici imaju za podnošenje prijave i kome se mogu obratiti ukoliko poslodavac odluči da je ignoriše.
Iako se radnici u takvim situacijama često osjećaju usamljeno i bespomoćno, propisi predviđaju više mogućnosti zaštite – od postupka kod poslodavca do obraćanja Ombudsmenima i sudu.
Kako je mobing regulisan u Srpskoj, a kako u FBiH
Zaštita od uznemiravanja na radu na nivou BiH uređena je Zakonom o zabrani diskriminacije, koji mobing definiše kao oblik diskriminacije. Međutim, procedure na entitetskim nivoima se razlikuju.
Republika Srpska ima poseban Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu, dok je u Federaciji BiH ova oblast regulisana Zakonom o radu FBiH.
„Radnik koji smatra da je izložen uznemiravanju na radu, ili predstavnik sindikata kao i drugi predstavnik radnika uz saglasnost radnika, ima pravo da podnese zahtjev za zaštitu od uznemiravanja kod poslodavca. Poslodavac je dužan da, po saznanju da je izvršena radnja uznemiravanja na radu, pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti za povredu radne discipline“, poručuju iz Institucije ombudsmena BiH.
Rokovi su kratki: Za prijavu u Srpskoj 30, a u FBiH 15 dana
Jedna od najčešćih grešaka radnika jeste predugo čekanje, zbog čega mogu propustiti zakonske rokove za traženje zaštite.
U Republici Srpskoj zahtjev poslodavcu podnosi se u roku od 30 dana od dana kada je posljednji put izvršena radnja uznemiravanja. Poslodavac je dužan da u roku od 15 dana odgovori i sprovede postupak.
U Federaciji BiH radnik zahtjev poslodavcu podnosi u roku od 15 dana od dana uznemiravanja, dok poslodavac ima isti rok da udovolji zahtjevu radnika.
E-mailovi, poruke i dnevnici događaja mogu biti važni dokazi
Prikupljanje dokaza jedan je od ključnih dijelova postupka i često presudan za dokazivanje mobinga pred nadležnim organima.
Iz Institucije ombudsmena ističu da različiti oblici evidencije mogu biti veoma značajni.
„Dnevnici događaja, e-mailovi, poruke, kao i iskazi svjedoka – svi navedeni načini su korisni kao dokazni materijal u postupku zaštite od uznemiravanja na radu“, navode ombusmeni.
Radnicima se zato savjetuje da bilježe svaki incident, uključujući datum, vrijeme i opis događaja, te da sačuvaju svu pisanu i elektronsku komunikaciju.
Poslodavac ne smije zatvoriti oči pred prijavom
Poslodavci imaju obavezu da zaposlenima obezbijede zdrave i bezbjedne uslove rada, zbog čega prijave uznemiravanja ne bi smjele ostati bez reakcije.
„Poslodavac mora imati kapacitet da samostalno rješava problematiku uznemiravanja na radnom mjestu unutar svoje institucije, dakle da temeljno sagleda cjelokupnu situaciju, utvrdi prave uzroke problema, a zatim i mjere koje će poduzeti. Cilj takvih mjera treba biti stvaranje radne okoline koja smanjuje vjerovatnost mobinga i promoviše organizaciju koja podržava pravo svih zaposlenih da realizuju svoj maksimum u zdravom radnom okruženju“, naglašavaju naši sagovornici.
Šta kada poslodavac ignoriše prijavu
Ako poslodavac odbije da reaguje ili pokuša da zataška slučaj, radnik se može obratiti Instituciji ombudsmena BiH, koja je, u skladu sa članom 7. Zakona o zabrani diskriminacije BiH, centralna institucija za zaštitu od diskriminacije.
Važno je da radnici ne moraju čekati završetak internog postupka kako bi se obratili Ombudsmenima.
„Pozitivno zakonodavstvo pruža mogućnost paralelne zaštite, odnosno nije uslov da se radnik prvo obrati poslodavcu, zatim Instituciji ombudsmena i potom sudu. Radnik koji smatra da je izložen uznemiravanju na radnom mjestu može uputiti žalbu Instituciji ombudsmena koja je nezavisna od svih drugih postupaka“, pojašnjavaju iz ove institucije.
Nakon prijave, Ombudsmeni sprovode nezavisnu istragu i utvrđuju da li je došlo do uznemiravanja na radnom mjestu.
„Postupak se može okončati odlukom o zatvaranju predmeta ukoliko ocijenimo da je žalba neosnovana, ili preporukom poslodavcu – ukoliko ocijenimo da su navodi o mobingu osnovani, a u cilju prestanka spornih radnji, te ako se utvrdi da ne postoje definisane interne procedure za zaštitu od diskriminacije“, zaključuju iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH za BL portal.
