Poljoprivrednici zadovoljni: Boričkom krompiru suša ne može ništa

– To posebno važi za one proizvođače koji su maksimalno primijenili agrotehničke mjere, od sjetve do vađenja krompira i koji su koristili kvalitetno sjeme – kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Solanumprodukt” i direktor privrednog društva “Agromont” Novak Motika.

Iako je godina bila ekstremno sušna, Motika dodaje da su poljoprivrednici zadovoljni rodom.

– Kampanja vađenja zahvaljujući lijepom vremenu ide dobro i na našim parcelama imamo rod od 22 do 25 tona po hektaru – rekao je Motika.

Ipak ono što najviše zanima proizvođače krompira su cijene.

– Ako je prošle godine kilogram bio došao do marke, onda ove godine, s obzirom na dostignute cijene goriva i maziva za mašine, đubrivo i posebno dnevnice sezonskih radnika na vađenju krompira koje su došle i do 70 maraka, cijena krompira ne bi smjela biti ispod 1,30 maraka – podvlači Motika.

Slično razmišlja i Mile Ćebić, koji je krompir posijao na dvije parcele u rodnom selu Brankovići. Na parceli “Raskršće” sa oko pet dunuma zemljišta, on je ubrao oko 12 tona krompira sorte “agrija”.

– Koliko sam mogao primijenio sam agrotehničke mjere i evo isplatilo se. Rod je neočekivano dobar, iako tokom cijelog ljeta nismo imali nijednu poštenu kišu. Ovako, biće dovoljno za moju porodicu i nešto će se moći i prodati – kaže Ćebić, naglašavajući da je rod tradicionalno veoma dobrog kvaliteta.

I on smatra da kilogram krompira ne bi smio biti ispod 1,30 maraka, jer u suprotnom proizvođači nemaju nikakve računice.

Krompir se intenzivno vadi i na parcelama “Agrosa” Ozrena Planojevića, koji je posijao 30 hektara, od čega 22 hektara sjemenskog i osam merkantilnog, u “Agroplodu” Dragana Džide koji je sijao osam hektara sjemenskog i 11 merkantilnog krompira i na njivama porodičnih gazdinstava širom Borika.

Dnevnice

Mile Ćebić kaže da su proizvođači na mukama jer nema dovoljno radne snage za vađenje krompira, a dnevnice su otišle i do 70 maraka.

– Problem je što je sve manje onih koji hoće da rade ovaj posao. Spalo se uglavnom na starije žene koje taj posao rade već godinama – naglasio je Ćebić, koji je i sam zasukao rukave i obavljaa dosta poslova na svojim parcelama.