Početak nove crkvene godine: SPC sutra slavi Prepodobnog Simeona Stolpnika, ove običaje nikako ne preskačite

13.09.2025. | 21:49

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 14. septembra obilježavaju praznik posvećen Prepodobnom Simeonu Stolpniku. Još od davnina, narod je poštovao različita vjerovanja i običaje za praznike, vjerujući da donose blagostanje, zaštitu i rodnu godinu.

Život na stubu i čuda svetitelja

Sveti Simeon Stolpnik rođen je oko 389. godine u Maloj Aziji, u hrišćanskoj porodici. Veoma mlad zamonašio se i izdvojio među monasima zbog stroge pobožnosti. Poseban asketski podvig ostvario je tako što je živio na stubu, sa kojeg je propovijedao i molio se.

Vjernici mu pripisuju proročke moći i vlast nad životinjama. Prema predanju, čak je izliječio zmiju koja je živjela pored njegovog stuba. Simeon je upokojen 459. godine, a njegove mošti i danas su poštovane u crkvi u Antiohiji.

Zaštitnik sjetve i poljoprivrednika

Narod vjeruje da praznik Svetog Simeona Stolpnika označava početak jesenje sjetve. U mnogim mjestima običaj je da domaćini ponesu sjeme u crkvu na osvećenje, kako bi usjevi rodili i godina bila plodna.

Takođe, posmatra se i mjesec – ako je mlad, vjeruje se da će žito obilno roditi i cijela godina biti rodna. Sveti Simeon je dugo bio poštovan među zemljoradnicima i ratarima, jer se vjerovalo da svojim blagoslovom čuva plodove zemlje.

Početak nove crkvene godine

Ovaj praznik obilježava i početak nove crkvene godine. Hrišćanska godina počinje u septembru u čast cara Konstantina, koji je pobjedom nad Maksencijem oslobodio hrišćansku vjeru.

Od 1989. godine, praznik se slavi i kao Dan tvari Božije, kada vjernici podsjećaju na važnost brige o prirodi i životnoj sredini. U eparhijama se služi posebna molitva za mir, blagostanje, očuvanje pravoslavlja i zaštitu naroda.

Običaji i vjerovanja

Običaji i vjerovanja koja prate ovaj praznik pokazuju koliko je narod još od pamtivijeka bio povezan sa prirodom i vjerom.

Narod vjeruje da praznik Svetog Simeona Stolpnika označava početak jesenje sjetve, a sam svetac je dugo bio poštovan među zemljoradnicima i ratarima. U mnogim mjestima običaj je da domaćini ponesu sjeme iz svojih kuća u crkvu na osvećenje, kako bi usjevi rodili i godina bila plodna.

Takođe, na ovaj dan se gleda i mjesec – ako je mlad, vjeruje se da će žito obilno roditi, a cijela godina biti rodna, prenosi “Ona.rs”.