Počeo Vaskršnji post

02.03.2020. | 00:15

Za pravoslavne vjernike danas je počeo višenedjeljni veliki Vaskršnji post, koji se završava praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista – Vaskrsom, a koji se ove godine proslavlja 19. aprila.

Ovaj post naziva se i Veliki i Veligdanski, zbog posebne važnosti ali i dužine trajanja. Naziva se i Časni zato što obuhvata vrijeme stradanja Isusovog. Uz uzdržavanje od jake i mrsne hrane, još važnije za post je uzdržavanje od gnjeva, loših misli i djela.

Datum početka Vasršnjeg  posta zavisi od datuma praznovanja najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, kojeg pravoslavni vjernici slave uvijek u nedjelju punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevnice.

Post u hrišćanstvu je uspomena na podvig koji je učinio Isus Hristos. Poslije krštenja u rijeci Jordan, Isus pun Duha Svetoga povukao se u palestinsku pustinju, gdje je proveo 40 dana, izbjegavajući bilo kakvu hranu. U svetom jevanđelju je zapisano: ” I četrdeset dana okusi ga đavo; i ne jede ništa u te dane.” (Luka, 4, – 2). Osim što je postio, Isus je i mnogo govorio o postu i rekao da će njegovi učenici, kao i svi oni koji ga slijede u vjeri, postiti.

ŠTA JE POST?

-U dane koje crkveni propisi određuju svojim vjernicima, obavezno je uzdržavanje od mrsne hrane. Pravi post ima dvije strane: duhovnu i tjelesnu. Duhovna strana posta ogleda se u uzdržavanju i od zlih misli, kao i od bilo kakvog grijeha – rekao je za portal Pink.rs etnolog Dragomir Antonić.

Vrijeme posta je vrijeme našeg oproštaja onima koji su nam neko zlo nanijeli. To je vrijeme ljubavi,milosrđa i uzdizanja u vjeri, do čega se stiže svakodnevnim molitvama. Tjelesna strana podrazumijeva promjenu načina ishrane i potpuno izbjegavanje određene vrste hrane. U pravoslavlju, hrana ima i duhovnu stranu, jer se vjeruje da se jelom bogosluži, kao što se na bogosluženju jede, pričešćuje, dodao je on.

CILJ POSTA

-Uspostavljanje potpune tjelesne i duhovne ravnoteže sa sobom i sopstvenim okruženjem jeste i osnovni cilj i korist za one koji se posta pridržavaju. To je, prije svega, lična odluka, dokaz sopstvene vjere i snage, a onaj kome svoje molitve i nade upućujemo – to zna – istakao je Antonić.

A kad postite, ne budite sumorni kao licemjeri, jer oni natmure lica svoja da se pokažu ljudima kako poste… Da te ne vide ljudi gdje postiš, nego Otac tvoj koji je u tajnosti; i Otac tvoj koji vidi tajno, uzvratiće tebi javno. (Matej, 6 – 16, 18)

JELO U VRIJEME POSTA

U vrijeme posta ne smije se jesti mrsna hrana. Pod mrsnom hranom podrazumijeva se sva hrana životinjskog porijekla: meso, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja. Sva ostala hrana je dozvoljena.

-Najstroži post koji upražnjavaju monasi ne dozvoljava ni upotrebu biljnog ulja, osim u određene dane, već se sva jela moraju spremati na vodi. Riba, morska i riječna, takođe je, u određene dane, dozvoljena. Vrijeme posta ne znači i odricanje od slatkih i slanih pita. Mogu se jesti pite od kupusa, krompira, zelja, pirinča, pečurki, bundeva, jabuka, višanja, trešanja. Zato je pomenuto šta ne smije da se jede, jer toga je mnogo manje nego onoga što se može i smije – rekao je Antonić.

KADA SE POSTI

Pravoslavna crkva poznaje jednodnevne i višednevne postove. Posni dani su, po pravoslavnom kalendaru, svaka srijeda i petak, izuzev onih koji padaju u trapave sedmice. Uzdržavanje se propisuje i u sljedeće dane: na Krstovdan (18. januara), Usekovanje glave svetog Jovana Krstitelja (11. septembra) i za Vozdviženje Časnog krsta (27. septembra).

VASKRŠNJI ili USKRŠNjI POST

Kako kaže Antonić, u crkvenoj knjizi koja se zove triod (od grčke riječi triodion) sadržan je čin bogosluženja za pokretne praznike u toku 18 nedjelja – deset sedmica, 70 dana, do Vaskrsa i osam sedmica po Vaskrsu. Knjiga je dobila naziv po tome što se u njoj nalaze nepotpuni kanoni sastavljeni od tri pjesme, koje su svakodnevno pjevane na bogosluženju u vrijeme trioda. Triod se dijeli na posni i cvjetni.

-Posni triod sadrži molitve i pjesme za dane kojim se crkva priprema za predstojeći post, kao i poredak bogosluženja za sedmice Velikog posta i za Strasnu sedmicu. Počinje nedjeljom Mitara i Fariseja, a završava se polunoćnim bogosluženjem u noći između Velike subote i Vaskrsa. Ovaj post se naziva Veliki zbog posebne važnosti, ali i dužine trajanja – objašnjava on.

Koliko traje Vaskršnji post?

Vaskršnji post traje sedam nedjelja ili 48 dana i najduži je post u pravoslavnom kalendaru. Narod ga naziva još i Časni zato što obuhvata vrijeme stradanja Isusovog i njegovog razapinjanja na Časni krst, a Vaskršnji jer se post završava praznikom vaskrsnuća.

Prva nedjelja posta zove se Čista. Tada po pravilu sva jela treba kuvati na vodi. Druga nedjelja je Pačista a u narodu se zove i Hroma, a dobila ga je po hromom konju za koga se vjeruje da ga u ove dane jaše sveti Todor. Treća nedjelja je Krstopoklona, jer se vjernicima koji su stupili u podvig posta, iznosi Časni krst na jutrenju na poklonjenje i cjelivanje, kaže Antonić za Pink.rs.

Četvrta nedjelja je Sredoposna, jer je to vrijeme sredine posta. Peta nedjelja se naziva Gluva. U toku te nedjelje se ne pjeva, ne igra i ne svira, a poslovi se ne započinju. Šesta nedjelja je Cvjetna. Tako je nazvana po cvijeću i zelenim grančicama koje su djeca i građani bacali pred Hristosa kad je ulazio u Jerusalim. Sedma, posljednja sedmica pred praznik vaskrsenja je Strasna ili Velika nedjelja. Najznačajniji dan u toj nedjelji je Veliki petak, jedini dan u godini kad u pravoslavnim hramovima nema jutrenja niti bogosluženja, već se samo popodne drži opijelo razapetom Isusu Hristosu. Tom prilikom, jedini put u godini, iznosi se plaštanica u koju je starac Josif iz Arimateje umotao Hristovo tijelo poslije skidanja sa krsta, dodaje on.

O PREKIDANJU POSTA

Postiti se ne mora, navodi Antonić i naglašava da je post podvig i da ne mogu ga svi, uprkos najboljoj želji, izvesti.

-Usljed različitih nedaća, iznenadne bolesti ili odlaska na duži put, boravak van kuće, mogućno je i dozvoljeno prekinuti post. Ako se postilo duže od tri dana, onda se ode na službu u hram Božji i od sveštenika uzme pričest i post prekine – rekao je on.

KAKO SE ZAVRŠAVA POST

Posljednje sedmice višednevnog posta, ili bar posljednja tri dana, po pravilu, trebalo bi uzimati hranu i bez ulja. Kad se to uradi, odlazi se u hram na službu: na jutrenje, na liturgiju, ili na večernje.

Prijavi se svešteniku i izjavi da se želi primiti svijeta pričest. Sveštenik će osobu najprije ispovjediti, a poslije službe će svi koji su se ispovjedili primiti pričest, odnosto biti pričešćeni. To ne znači da se poslije pričešća može odmah mrsiti. U svakom slučaju, mora se sačekati kalendarski završetak posta. Zato se većina vjernika opredjeljuje da posljednjeg dana uzme sveto pričešće, ali je tada i najveća gužva, pa se mora dugo čekati.

DA LI JE POST ŠTETAN PO ZDRAVLJE?

-Vjernici koji poste reći će da nije, ateisti koji ne poste reći će – jeste, a oni koji su na sebi probali, i koji to godinama čine, znaju da nije štetan, već, naprotiv, koristan. Oni koji to nikad nisu uradili takođe “znaju” da bi im post štetio. Razuman čovjek neka sam prosudi ko je u pravu – zaključuje Antonić.