Počela Cvjetna nedjelja: Pravoslavci slave dva velika praznika – ovo su običaji

11.04.2022. | 21:20

Pravoslavni hrišćani koji poste veliki Vaskršnji post ulaze u šestu nedjelju koja se naziva Cvjetnom nedjeljom ili sedmicom.

Cvjetna nedjelja dobila je naziv po prazniku Cveti, kojim se završava šesta nedjelja Uskršnjeg posta.

Prema predanju, kada je Isus ušao u Jerusalim, vjernici su pred njega bacali palmnine gane i najljepše cvijeće, pa je zato ova nedjelja Cvjetna. Ona označava period kada se priroda budi, sve počinje da buja i cvjeta.

U Cvjetnoj nedjelji padaju praznici Lazareva subota i Cveti.

Lazareva subota

U subotu u Cvjetnoj nedjelji slavimo Lazarevu subotu, kao uspomenu na Lazara koga je Isus vaskrsao iz mrtvih.

Slavi se kao pobjeda života nad smrću, a kao simbol toga drži se Vrbica, to jest nose se u procesiji ozelenele grančice vrbe u crkvu na osvećenje, a sutradan se dijele vjernicima u crkvi.

“U ovoj šestoj nedjelji Časnog posta, kada ćeš čuti jevanđelje o vaskrsenju Lazara iz mrtvih, saberi i upravi misli svoje na čisto srce koje Boga vidi. I probaj čistotu srca svoga na ovome čudu vaskrsenja četvorodnevnog mrtvaca. Nečisto srce neće na ovome događaju videti Boga niti čudo Božje, nego će sricati svoju klapnjavu o hipnotizmu, sugestiji i drugim vračarijama, koje su stekle svoje naučne rubrike. I ti, ako ne budeš ovdje vidio Boga (u licu Hrista Vaskrsitelja) i čudo Božje u vaskrsenju Lazara, znači imaš još nečisto srce”, vladika Nikolaj Velimirović

Cveti

Crkva proslavlja Cveti u znak sjećanja na ulazak Hristov u Jerusalim, kada su Hrista jašućeg na magarcu dočekivali s velikom radošću, bacajući ispred njega palmove grančice, kao i cvijeće, po čemu je ovaj praznik i dobio naziv Cveti.

Čitava nedjelja pred ovaj praznik ima naziv Cvjetna nedjelja, što znači da je u toj nedelji značajnu ulogu imalo cvijeće, rast biljaka, to jest bujanje čitave prirode.

Običaji

Ove nedjelje kreče se voćke, nasađuju kvočke, ali ništa što cvjeta ne treba sijati, jer će u tom slučaju sav cvijet smetnuti i neće biti ploda.

Tokom Cvjetne sedmice, a naročito u nedjelju, na praznik Cveti, postoji običaj da se od cvijeća i vrbovih grančica pletu vjenčići koje stavljamo na glave ili čuvamo u domu kako bi smo privukli napredak i zdravlje.

Običaj nalaže da svi ove sedmice “zavire u svoje srce”, da se pokaju i pripreme za veliki praznik koji predstoji, jer samo oni “čistog srca” mogu da shvate suštinu Hristovog vaskrsnuća. Ova sedmica treba da bude priprema za sljedeću Strasnu sedmicu, kada poste čak i oni koji nisu toliko revnosni vjernici, zarad svog i zdravlja svoje porodice.