Pandemija ostavila posljedice i na obrazovanje: Učenici tokom onlajn nastave imali velike propuste

04.10.2021. | 08:37

Pandemija virusa korona značajno je uticala na obrazovanje u BiH, jer su osnovci i srednjoškolci tokom onlajn nastave imali velike propuste prilikom učenja, povećana je njihova nezainteresovanost pa čak i razmišljanja o prekidu školovanja.

Upozorili su na to stručnjaci Svjetske banke u najnovijoj publikaciji pod nazivom “Funkcionalni pregled pružanja obrazovnih usluga”, koja je rađena uz podršku Evropske unije. Kako bi se utvrdilo koliko su učenici i šta propustili dok su časovi praćeni ispred računara i televizora, potrebno je, kako je istaknuto u izvještaju, detaljno procijeniti, a potom pronaći mehanizme da bi propušteno gradivo bilo nadoknađeno.

“Potrebno je implementirati programe velikog obuhvata, kao što su ubrzano učenje ili rad sa tutorima. Važno je i uložiti u tehnologiju da se prevaziđe nedostatak materijalnih resursa i poveća sposobnost nastavnika da dopru do svakog učenika, posebno tokom pandemije”, poručuju stručnjaci Svjetske banke.

Direktor Republičkog pedagoškog zavoda Predrag Damjanović kaže da je, kao i na sve pore društva, pandemija ostavila posljedice i na obrazovanje, ali da je obrazovni sistem Srpske adekvatno odgovorio na sve izazove u proteklom periodu.

“Na kraju svake školske godine, ali i na polugodištima, vršimo analize i dostavljamo preporuke nastavnicima da se sve ono što je rađeno tokom onlajn nastave, ako ima potrebe, nadoknadi ili dopuni tokom te ili iduće školske godine”, naveo je Damjanović.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola na području Bijeljine Predrag Račanović kaže da se testovima uvijek može provjeriti znanje koje učenici treba da zadovoljavaju prema nastavnim planovima.

“Onlajn nastava je zaista mogla da ošteti učenike u smislu usvajanja znanja, ali to je samo moje mišljenje. Da bismo imali opšte podatke, treba organizovati provjere znanja đaka i potom uraditi detaljne kvantitativne i kvalitativne analize na osnovu kojih bismo dobili tačne podatke koliki je usvojeni nivo sadržaja koji učenici imaju”, poručio je Račanović.

Osim lošeg uticaja pandemije na kvalitet obrazovanja, stručnjaci Svjetske banke upozoravaju i da je u BiH raspodjela sredstava neefikasna i neravnomjerna, uz nesrazmjerno velika izdvajanja za zaposlene, što ostavlja malo prostora za ulaganje u kvalitet obrazovnih usluga.

“BiH na obrazovanje troši 4,6 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), više od drugih zemalja  u  regionu,  ali  manje od  prosjeka EU. Ovim se ostavlja veoma malo prostora za kapitalna ulaganja i druge investicije koje bi mogle poboljšati ishode učenja, uključujući i predškolsko obrazovanje za kojim u BiH postoji velika potražnja”, poručuju iz Svjetske banke.

Dodali su i da gotovo jedna trećina sredstava koja se troše na radnu snagu odlazi na nenastavno osoblje, što upućuje na veliki udio u potrošnji za pomoćne poslove u školama, koji ne doprinose kvalitetu nastave i učenja.

Predškolske ustanove

Prema podacima Svjetske banke, od 143 opštine u BiH, u čak 30 ne postoji nijedna predškolska ustanova.

“Stope upisa posebno su niske u ruralnim područjima, gdje manje od osam odsto djece pohađa neki oblik predškolskog obrazovanja. Najčešći uzroci su visok nivo nezaposlenosti, niski prihodi, kao i običajne norme u vezi sa čuvanjem djece”, navedeno je u izvještaju.