Pad interesovanja za testove očinstva! Karan: DNK analiza “tačka na i”

03.02.2026. | 09:05

Dok su zahtjevi tužilaštava za DNK analize, koje bi trebalo da budu “tačka na i”, a ne polazna stanica u istragama i sudskim postupcima, zatrpali laboratorije Zavoda za sudsku medicinu, interesovanje za utvrđivanje srodstva i očinstva posljednjih godina palo je u drugi plan.

Specijalista sudske medicine i direktor Zavoda za sudsku medicinu Republike Srpske u kojem, osim obdukcije, mogu da budu urađene skoro sve moguće analize forenzičkih tragova, Željko Karan istakao je da se u posljednje vrijeme značajno povećao broj zahtjeva za DNK vještačenja koje dostavljaju tužilaštva, prije svega zato što se analize sada rade o trošku države.

– Dok se DNK analiza plaćala, tužilaštva nisu bila zainteresovana, nisu htjela ni da čuju za to. Danas, kada je besplatno, šalju nam ogromnu količinu materijala. Dobijali smo i po 40 uzoraka sa kojih je trebalo da utvrdimo DNK – naveo je Karan i istakao da je u dva slučaja, na bespotrebno DNK vještačenje otišlo oko 30.000 KM koje su mogli da usmjere na bitnije projekte.

DNK analize, kako kaže, same po sebi, trebalo bi da budu “tačka na i” u rješavanju brojnih slučajeva, a ne polazna stanica, jer se uvijek postavlja pitanje kolika je vjerovatnoća da trag pripada određenoj osobi u odnosu na bilo koju drugu iz populacije.

Prije skoro deceniju, priča Karan, kada su DNK testovi za utvrđivanje očinstva ušli u široku upotrebu, nastao je pravi “bum”. Danas je taj broj zahtjeva smanjen, a većina analiza radi se u sudskim postupcima, kao i u kriminalističkim istragama i identifikaciji posmrtnih ostataka.

– Euforije u vezi sa DNK testiranjem su prošle, a praksa se danas odvija na realnom i stručnom nivou. Važno je naglasiti podatak da se u oko 25 odsto testiranih slučajeva osporavanja očinstva sumnja pokaže osnovanom – pojasnio je Karan. Ističe da ovo ne predstavlja opšti populacioni prosjek, već se odnosi isključivo na osobe koje već imaju razlog za sumnju.

Laboratorije u Zavodu za sudsku medicinu obrađuju od pet do deset slučajeva utvrđivanja srodstva ili očinstva, a najčešće se koriste u brakorazvodnim parnicama.

– DNK analize se u javnosti najčešće vezuju za utvrđivanje očinstva, ali njihova primjena je mnogo šira. One se koriste i za druge rodbinske veze – kazao je Karan i dodao da se, u praksi, DNK analizama može potvrditi ili osporiti očinstvo, a u određenom broju slučajeva ispostavi se da biološko srodstvo zaista ne postoji.

Ovaj stručnjak koji svakodnevno sa svojim saradnicima analizira razne biološke, medicinske i druge tragove, kaže da se identifikacija posmrtnih ostataka, naročito onih starih više decenija, često radi poređenjem sa udaljenijim srodnicima, poput braće, sestara, ujaka ili tetaka, pri čemu je statistička tačnost veća što je stepen srodstva bliži.

– Kod potpunih DNK profila tačnost iznosi i do 99 odsto. Pouzdanost analize u velikoj mjeri zavisi i od kvaliteta uzoraka. Ako su oštećeni, degradirani ili kontaminirani, statistička tačnost opada ili analiza uopšte nije moguća – naveo je za Glas Srpske Karan.

Ističe da su posebno zahtjevni uzorci kostiju, naročito kada se radi o starim ili loše očuvanim posmrtnim ostacima, jer su humusne kiseline uticale na uzorak.

– U takvim slučajevima posmrtni ostaci se često pronalaze i više od tri decenije nakon stradanja, zbog čega su uzorci degradirani i nerijetko kontaminirani – pojasnio je Karan i istakao da je, prije svega, potrebno iz koštanog materijala dobiti upotrebljiv DNK profil, što je zahtjevan i dugotrajan proces.

SERIJE

Zahvaljujući popularnim serijama poput “CSI” analize DNK su postale naročito poznate, a stvorile su utisak da je dovoljan jedan trag da slučaj bude riješen za nekoliko sati.

– U praksi uzorci za DNK analizu mogu se uzimati sa različitih bioloških materijala – najčešće iz bukalne sluzi, odnosno brisa unutrašnjosti obraza, ali i iz krvi, pljuvačke, kose sa korijenom, tkiva pa čak i sa predmeta koje je osoba koristila. Kvalitet i očuvanost uzorka presudni su za uspješnost analize, što je daleko od televizijske slike brzih i jednostavnih rezultata – poručio je Željko Karan.