Ovaj običaj moraju ispoštovati svi vjernici: Bliži se Gospojinski post

05.08.2025. | 11:25

Gospojinski post, koji pravoslavni hrišćani poste kao i Veliki post, najkraći je od četiri velika godišnja posta, traje 15 dana, od 14. avgusta do 28, ali je stroži od božićnog i apostolskog (Petrovski ili Petrovdanski).

Sve vrijeme se posti na vodi, osim nedjeljom kada su dozvoljeni ulje i vino. Jedino na praznik Preobraženje Gospodnje 19. avgusta, smije da se jede i riba.

Pravi post ima dvije strane – duhovnu i tjelesnu. Duhovna strana posta ogleda se u uzdržavanju i od zlih misli, kao i od bilo kakvog grijeha. Teolog i vjeroučitelj Aleksandar Đurđević nedavno je istakao za Kurir da se pravilno posti dušom i tijelom.

– Jedna od najčešćih grešaka, iako ne volim da pričam o tome šta je greška, a šta nije, jeste što se većina ljudi fokusira samo na hranu, zapostavljajući duhovnu stranu posta, koja je i te kako važna, pa i važnija od tjelesne. Naravno, ovim ne kažem da ne treba da postimo i hranom, to jest da unosimo određene namirnice, ali ne treba na to da gledamo pravno, zakonski – ispričao je on ranije.

Istakao je da je svako od nas individua za sebe, te da svako posti shodno svojim mogućnostima u dogovoru sa svojim duhovnikom ili parohijskim sveštenikom.

– Ako bismo gledali pravila po kojima poste monasi, gdje bi nam kraj bio. Niko pravilno ne bi postio. Pravilan post je odricanje od strasti i požuda koje nas muče. Nekome je to upotreba mobilnog telefona, nekome prekomjerno gledanje televizije, drugima su to hrana i alkohol. Svakako, post je izlazak iz zone komfora, što nimalo nije prijatno, ali vam želim da istrajete u tome. Post je sredstvo, a ne cilj sam po sebi. Post bez odlaska na liturgiju i sjedinjenja s Gospodom u svetoj tajni pričešća je kao priprema za meč bez izlaska u ring – objasnio je Đurđević.

Dešavalo se i da se vjernik slučajno omrsi tokom posta, u tom slučaju treba samo da nastavi da posti, savjetuje Đurđević.

– Analogno tome, šta bismo uradili kada bismo izašli iz kuće, nepažnjom se sapleli i pali? Da li bismo ostali da ležimo na zemlji ili bismo ustali i nastavili svojim putem? Isto važi i za post. Svakako treba svešteniku pomenuti da smo se omrsili, namjerno ili nenamjerno, i on će nas uputiti šta dalje treba da radimo.

Svaki vjernik bi trebalo da se posavetuje sa svojim duhovnikom. Pravila mogu biti ublažena za bolesne, putnike, trudnice i dojilje, kao i za one koji rade težak fizički posao.

Teolog je naglasio i da period posta ne bi smeo da se razlikuje od mrsnog perioda po tome šta je dozvoljeno raditi, a šta ne.

– Tokom posta nije dozvoljeno da budemo s nekim u svađi, da činimo i mislimo zlo, da ogovaramo, da lenstvujemo, da budemo neumjereni u jelu i piću, ali zar tako ne bi trebalo da se ponašamo i van perioda posta? Vjernici treba da se uzdržavaju od mrsne hrane, prejedanja i uživanja u hrani, loših misli, riječi i djela, tjelesnih odnosa (u dogovoru sa svojim supružnikom), alkohola, cigareta, ispraznih razgovora. Treba da se uzdržavamo svih štetnih stvari, ali kao što sam već pomenuo, ne samo u periodu posta nego i van njega – zaključio je Đurđević.