Otpad koji niko neće: Građani zbog guma u neobranom grožđu

Banjalučani svjedoče pravom apsurdu kada se trebaju riješiti stare automobilske gume. Sa deponije u Ramićima će vas vratiti, jer se gume tu ne smiju odlagati, ali ćete istovremeno od nadležnih dobiti prijateljski savjet da ih ipak bacite u kontejner.

Zbog strogih propisa da se u Ramićima ne smiju odlagati automobilske gume, ovaj otpad od mušterija više ne žele da preuzmu ni vulkanizeri. Građani su se zbog toga našli u neobranom grožđu.

– Iznenadila sam se što mi je vulkanizer uopšte vratio staru gumu. Znam da tako krupan otpad nije dozvoljeno bacati u kontejnere, pa sam je odnijela direktno u Ramiće, ali odatle su me vratili bez ikakvog objašnjenja. Nisam htjela gumu baciti na divlju deponiju, pa sam nazvala Gradsku upravu da pitam šta da radim. Pojasnili su mi da ova oblast još nije uređena i savjetovali da gumu ipak bacim u kontejner, jer je to najbezbolnije rješenje. Apsurd je što će ta guma poslije opet završiti na deponiji – ispričala nam je jedna žena u kakvoj se situaciji našla.

Vulkanizeri s kojima smo razgovarali kažu da ova oblast definitivno nije uređena. Ranije je, pojašnjavaju, bilo reciklažnih dvorišta gdje su mogli odnijeti stare gume, ali je već duže vrijeme problem jer to niko ne radi.

– Dok su se gume mogle ostavljati na deponiji bar ste znali da se bacaju na jedno mjesto. Ovako, kada ih mi vratimo ljudima oni ih samo mogu odnijeti u kontejner ili, još gore, na divlju deponiju – ispričao nam je vulkanizer iz Banjaluke.

Otkupljivači

I u preduzeću „Čistoća“ potvrđuju da se niko u regiji ne bavi otkupom guma.

– Mi po ugovoru možemo da čistimo gume, ali trenutno nemamo gdje da ih odlažemo. Deponija u Ramićima po zakonu ne može tretirati gume, a otkupljivači nemaju interesa za taj posao. Dok se ne riješi ovaj problem ostavljamo ih u krugu firme – kaže direktor „Čistoće“ Aleksandar Bajić.

Mi smo deponija miješanog otpada, a guma ne spada u tu kategoriju, poručuju iz Ramića.

– Prije smo radili taj posao, imali smo cjenovnik za gume i odvajali ih posebno, a kasnije bi ih odvozile cementare. Gume su ranije razbacivane po potocima i šumama i ovo je bilo jedino mjesto kontrolisanog odlaganja guma. Ali, deponija više nema pravo da prima i odlaže gume. Imamo samo gume koje pronađemo u komunalnom otpadu koji nam dovezu, i njih odvajamo na stranu da ne idu u sanitarnu kesu – govori Novo Grujić, direktor „Depota“.

Pad cijena

U Odjeljenju za komunalne poslove kažu da su razgovarali s predstavnicima operatera u Srpskoj koji se bave sakupljanjem guma.
– Oni su htjeli da naprave mini postrojenje gdje bi se stare gume obrađivale, ali kao što je slučaj i sa tržištem papira, plastike i aluminijuma, cijene su drastično opale i nema ekonomske računice, niti zainteresovanih subjekata da to rade. Ipak, nismo ni mi, ni oni odustali još od te ideje – kažu u Odjeljenju.

Iz Centra za zaštitu životne sredine pojašnjavaju da gume motornih vozila predstavljaju posebnu kategoriju otpada, zbog svog kompleksnog sastava i velike otpornosti na razne uslove. Prema Pravilniku o načinu upravljanja otpadnim gumama RS, njihovo paljenje i odlaganje na deponiju je zabranjeno, a stare gume se trebaju predati licima koja sakupljaju, skladište ili vrše tretman otpadnih guma. Po ovom pravilniku propisani tretman otpadnih guma obuhvata reciklažu i korištenje u energetske svrhe.

– Svjedoci smo da se velike količine guma pale, odlažu na divlje deponije ili čak u rijeke. Paljenje guma na otvorenom ili u spalionicama emituje po zdravlje opasne supstance kao što su dioksini, furani, teški metali i drugo. Međutim, toksične supstance poput sumpor dioksida se ispuštaju u vazduh i kada se stare gume koriste kao tzv. zamjensko gorivo, na primjer u proizvodnji cementa – navodi Marina Kuburić iz Centra.

Najbolje rješenje, poručuje ona, a koje mogu primjeniti i pojedinci, jeste produžiti život starih guma protektiranjem. Kada se guma više ne može ovako obnoviti, mehaničkim recikliranjem se dobija gumeni granulat koji se može koristiti u građevinarstvu, saobraćaju, za podloge na sportskim terenima i drugo.

Ipak, u BiH se, prema nekim procjenama, svega pet odsto starih guma protektira.

Spisak je u ministarstvu

U Odjeljenju za inspekcijske poslove napominju da su se na Regionalnoj deponiji ranije odlagale i gume, za koje nije postojala mogućnost zbrinjavanja u skladu s propisima.

– Bilo je bolje zbrinuti ih i na Regionalnoj deponiji, nego imati problem s tim otpadima odlaganim u prirodi, bez ikakve kontrole, a uz sigurno zagađenje. Iz ovih razloga je „Depot“ prihvatio da neke kategorije otpada zbrinjava na svojoj lokaciji, dok se ne nađe bolje rješenje. Iz pomenutih razloga, takve situacije nisu se mogle smatrati prekršajima – kažu u ovom odjeljenju.

Napominju ipak da već izvjesno vrijeme postoje registrovani subjekti koji poseduju dozvole za upravljanje otpadom automobilskih guma, putem kojih se mogu zbrinuti ovi otpadi.

– Bacanje starih guma je zabranjeno. Kao jedini dozvoljen oblik postupanja propisana je predaja ovlaštenom licu, ukoliko se otpad ne može zbrinuti na propisan način. Spisak subjekata koji se bave upravljanjem može se dobiti u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS – kažu u ovom odjeljenju.

 

Izvor:(SrpskaInfo)

 

 

Ostavite komentar: