Otkaz zbog objave na mrežama: Da li je dovoljno da se poslodavcu komentar ne sviđa? FOTO

Dragan Milošević | BL Portal

26.09.2026. | 09:26 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Komentar napisan poslije radnog vremena, na privatnom telefonu ili u zatvorenoj grupi može stići i do poslodavca. Može li zbog njega radnik ostati bez posla? Odgovor zavisi od sadržaja objave, njene veze s poslom i razloga na koji se poslodavac poziva. Sama činjenica da je kritika neprijatna nije dovoljna.

„Sama činjenica da je određeni sadržaj poslodavcu neprijatan ili kritičan ne znači automatski da predstavlja povredu radne obaveze koja opravdava otkaz“, poručuju iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH za BL portal.

Iz ove institucije naglašavaju da je sloboda izražavanja zaštićeno pravo i da poslodavac internim pravilima ne može steći neograničenu kontrolu nad privatnim stavovima zaposlenih. Ali ni objava nastala van radnog vremena nije automatski izvan svakog interesa poslodavca. Granica se, kažu, mora procjenjivati u svakom slučaju.

Kritika nije isto što i povreda radne obaveze

Advokat Azur Prnjavorac za BL portal objašnjava da je važno šta je radnik napisao, u kakvom kontekstu, koliko je ljudi to moglo vidjeti i postoji li veza između objave i njegovog rada.

„Sama kritika poslodavca nije dovoljan razlog za otkaz“, ističe Prnjavorac, govoreći o odredbama Zakona o radu Federacije BiH.

Drugačije se može posmatrati objava kojom se, na primjer, otkriva poslovna tajna. I tada poslodavac mora dokazati opravdan razlog za otkaz. Ne mora nužno prikazati štetu u novcu, ali njegovo nezadovoljstvo komentarom ne može zamijeniti dokaze. U Federaciji BiH poslodavac, prije otkaza zbog ponašanja radnika, mora omogućiti radniku da se izjasni o onome što mu stavlja na teret.

Šta kaže Zakon o radu Republike Srpske?

Zakon o radu Republike Srpske ne uređuje posebno objave na društvenim mrežama. On propisuje razloge zbog kojih poslodavac može dati otkaz, među kojima su teža povreda radne obaveze i nepoštovanje radne discipline. Odavanje poslovne ili službene tajne izričito je navedeno kao teža povreda.

Zakon istovremeno navodi da političko ili drugo uvjerenje radnika ne može biti opravdan razlog za otkaz. Prema tome, ako se poslodavac poziva na objavu na mrežama, mora pokazati šta je radnik konkretno učinio i zbog čega to predstavlja razlog za otkaz.

U Republici Srpskoj otkaz zbog navodne povrede obaveze ili discipline ne može početi i završiti se usmenom porukom radniku. Poslodavac ga prvo mora pisano obavijestiti o razlogu, činjenicama i dokazima, te mu dati najmanje osam dana da odgovori. Odluka o otkazu takođe mora biti pisana i obrazložena. Ako nastane spor, poslodavac dokazuje da je razlog za otkaz postojao.

Da li zatvorena grupa znači da je komentar privatan?

Ni oznaka „privatno“ ne daje jednostavan odgovor. Poruka poslata nekolicini ljudi, komentar u velikoj zatvorenoj grupi i javna objava nemaju isti doseg. Važno je i kako je poslodavac došao do sadržaja.

„Privatna poruka, zatvorena grupa i javna objava mogu imati različit doseg i stepen očekivane privatnosti. Važni su broj i krug primalaca te način na koji je poslodavac pribavio sadržaj. Privatnost komunikacije ne znači automatski da se sadržaj ne može koristiti kao dokaz“, navodi Prnjavorac.

Posebnu pažnju, prema stavu ombudsmena, zaslužuju slučajevi u kojima radnik u dobroj vjeri ukazuje na nezakonitosti, nepravilnosti ili korupciju. Takva obraćanja ne treba olako predstavljati kao napad na poslodavca. Zakon o radu Federacije BiH izričito navodi da obraćanje zbog opravdane sumnje na korupciju ili prijava podnesena u dobroj vjeri ne mogu biti opravdan razlog za otkaz.

Ako radnik dobije otkaz, rokovi nisu isti u oba entiteta

Radnik bi trebalo da sačuva odluku o otkazu, spornu objavu i drugu prepisku koja pokazuje zbog čega je poslodavac donio odluku. Zatim je važno da odmah provjeri koji se zakon primjenjuje.

U Republici Srpskoj radnik može podnijeti tužbu bez prethodnog obraćanja poslodavcu. Rok za tužbu je najkasnije šest mjeseci od saznanja za povredu prava ili od dana kada je povreda učinjena. Može se obratiti i inspekciji rada, ali za to važi kraći rok. Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit, može naložiti vraćanje na rad i isplatu izgubljene plate. U zakonom predviđenim slučajevima moguć je i privremeni povratak na posao dok spor traje.

U Federaciji BiH, radnik koji želi da ospori otkaz mora prvo zatražiti zaštitu prava od poslodavca, u roku od 30 dana od prijema odluke. Ako poslodavac u narednih 30 dana ne udovolji zahtjevu, radnik ima još 90 dana za tužbu. Može zatražiti i da ga sud privremeno vrati na rad do završetka spora.

Privatni profil, dakle, nije garancija da objava nikada neće imati posljedice na poslu. Ali ni poslodavac ne može dati otkaz samo zato što mu se ne dopada ono što je radnik napisao. Za takvu odluku mora postojati opravdan razlog, a radnik ima pravo da je ospori.