Oslijepili su ga, ostao je bez prestola i otadžbine: Sutra se sjećamo Svetog despota Stefana Srpskog

21.10.2026. | 22:45 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Srpska pravoslavna crkva i vjernici 22. oktobra, odnosno 9. oktobra po julijanskom kalendaru, obilježavaju spomen Svetog despota Stefana Srpskog, poznatijeg kao Stefan Slijepi.

Njegov život obilježili su gubitak vida, kratka vladavina i izgnanstvo, a u crkvenom predanju ostao je upamćen po vjeri koju je sačuvao uprkos teškom stradanju.

Rođen u vladarskoj porodici Branković, kao sin despota Đurđa i Jerine, Stefan je odrastao u vremenu u kojem ni porijeklo ni porodične veze nisu garantovali sigurnost. Sudbina ga je odvela od despotskog prestola do života daleko od otadžbine, dok je sjećanje na njega nastavilo da živi u srpskim svetinjama.

Oduzeli su mu vid, a zatim je ostao i bez prestola

Stefanova sestra Mara bila je supruga osmanskog sultana Murata Drugog. Ipak, taj brak nije zaštitio njenu braću, Stefana i Grgura, koji su po sultanovom naređenju oslijepili.

Nakon smrti mlađeg brata Lazara, Stefan je 1458. godine preuzeo despotsku vlast. Na prestolu se zadržao kratko, a potom je morao da napusti Srbiju i nastavi život u izgnanstvu.

Oženio se Angelinom, sa kojom je dijelio godine neizvjesnosti i oskudice. Životni put kasnije ga je odveo u Italiju, daleko od zemlje kojom je nakratko vladao.

U crkvenim molitvama posvećenim Svetom Stefanu posebno se ističe razlika između izgubljenog tjelesnog vida i sačuvane duhovne snage. Njegovo trpljenje poredi se sa Jovovim, a život se pamti kao primjer istrajnosti u vjeri i onda kada čovjek ostane bez položaja, doma i sigurnosti.

Njegove mošti prošle su dug put do fruškogorske svetinje

Poštovanje Svetog Stefana Slijepog posebno je povezano sa Sremom. Njegova supruga Angelina i sinovi prenijeli su njegove mošti u Kupinovo 1486. godine i položili ih u Crkvu Svetog Luke.

Od tada se njegovo poštovanje širilo ovim krajevima, a u crkvenom predanju sačuvana su svjedočanstva o iscjeljenjima nad njegovim moštima.

Mošti su kasnije prenesene u manastir Krušedol. Prilikom osmanskog napada 1716. godine najveći dio moštiju svetih Brankovića uništen je i spaljen, dok se sačuvani dijelovi čuvaju u ovoj fruškogorskoj svetinji.

Vjernici njegov spomen mogu da obilježe molitvom, čitanjem akatista i odlaskom na bogosluženje tamo gdje se služi. Za ovaj praznik u pregledanim crkvenim izvorima nisu navedeni posebni narodni rituali niti zabrane kućnih poslova.

Smisao dana posvećenog Svetom Stefanu Slijepom nalazi se u sjećanju na čovjeka koji je prošao kroz teško stradanje, a u crkvenom pamćenju ostao simbol vjere i trpljenja. Njegova priča podsjeća na to koliko je teško, ali dragocjeno, sačuvati unutrašnju snagu kada se život promijeni mimo naše volje.

Istog dana Crkva praznuje i Svetog apostola Jakova Alfejevog, jednog od dvanaestorice Hristovih apostola.