Običaj koji donosi mir, blagostanje i nadu: Evo kada se zapravo sadi božićna pšenica

12.12.2025. | 07:27

Postoje običaji koji ne pripadaju samo tradiciji, već i osjećanju doma. Oni trenuci kada u tiho decembarsko popodne potopite zrna pšenice i gledate kako polako oživljavaju, imaju nešto duboko smirujuće i ritualno.

Zato je sadnja božićne pšenice jedan od najljepših običaja koji se u Srbiji i dalje čuva s jednakom ljubavlju kao nekada.

Prema vjerovanju, pšenica se sadi 17. decembra, na dan Svete Varvare, jer upravo taj datum daje dovoljno vremena da pšenica do Božića poraste bujno, gusto i zeleno. Njena svježina i boja simbolišu život, obnovu, zdravlje, napredak i blagostanje koje svaka kuća priželjkuje uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika.

Zašto se pšenica sadi baš na Svetu Varvaru

U narodnoj tradiciji, ovaj dan se povezuje sa zaštitom doma, plodnošću i snažnom simbolikom novog početka. Vjerovalo se da pšenica posađena baš tada donosi sreću, mir u kuću i zdravlje članovima porodice.

Taj običaj nije ostao samo dio predanja. I danas, u mnogim domovima, 17. decembar je dan kada se porodica okuplja oko posude sa pšenicom, a dok zrna bujaju i listovi ozelenjavaju, raste i tiha nada u dobru godinu koja dolazi. To je mali, topli ritual koji povezuje generacije.

Kako se pravilno sadi božićna pšenica

Priprema je jednostavna, ali svaki korak ima svoju simboliku.

Pripremite plitku činiju ili tanjir.

Na dno stavite sloj vate ili tanki sloj zemlje.

Ravnomerno rasporedite zrna pšenice.

Zalijte vodom, ali umjereno. Previše vode guši zrno.

Ostavite na toplom mjestu, sa malo svjetlosti.

Već poslije nekoliko dana pojaviće se prvi izdanci. Do Božića pšenica će se zazeleneti i postati ukras stola, ali i simbol dobre godine, nade i unutrašnje svjetlosti.

Dok posmatramo kako raste, kao da i sami u sebi osjećamo novi početak. Zato ovaj običaj nije samo dekoracija. To je emocija, sjećanje, tiha molitva i kontinuitet sa precima, piše Ona.rs.