Nulta tolerancija samo na papiru: U Srpskoj cijela godina prošla bez optužnice za visoku korupciju FOTO

Dragan Milošević | BL Portal

29.10.2026. | 16:06 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Nepravosnažna presuda bivšoj direktorici APIF-a Jeleni Ćetković i hapšenje petorice policajaca ponovo su usmjerili pažnju javnosti na korupciju u Republici Srpskoj, ali iz Transparency Internationala u BiH (TI BiH) upozoravaju da pojedinačni postupci ne mijenjaju poraznu sliku procesuiranja najkrupnijih zloupotreba. Tokom 2025. godine u cijelom tužilačkom sistemu Srpske nije podignuta nijedna optužnica za visoku korupciju, navode iz ove organizacije za BL portal.

„Dakle, u cijeloj prošloj godini u cijelom tužilačkom sistemu Republike Srpske nije podignuta nijedna optužnica za visoku korupciju, a bile su svega dvije presude za slučajeve iz ranijih godina“, kažu iz TI BiH.

Pozivajući se na podatke Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH, dodaju da ni prethodne godine nisu donijele značajnije rezultate. Tokom 2024. godine zabilježene su tri optužnice i dvije presude za visoku korupciju, dok je 2023. podignuta jedna optužnica, bez ijedne presude.

Dvije godine zatvora i više od 180.000 KM odštete

Jedan od predmeta koji su posljednjih dana privukli pažnju javnosti jeste slučaj bivše direktorice Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) Jelene Ćetković.

Okružni sud u Banjaluci je 22. oktobra donio prvostepenu presudu kojom je osuđena na dvije godine zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja. Presudom je obavezana da APIF-u na ime naknade štete isplati 180.238,14 KM, u roku od 15 dana od pravosnažnosti presude. Za preostali dio odštetnog zahtjeva Agencija je upućena na parnični postupak.

Iz Suda su za BL portal naveli da je presuda donesena na osnovu iskaza svjedoka i materijalnih dokaza, uz napomenu da još nije pravosnažna. Protiv presude dozvoljena je žalba Vrhovnom sudu Republike Srpske.

Policajci u pritvoru, bivšem rukovodiocu potvrđena kazna

Aktuelna je i akcija „Terminal“, u kojoj je 26. oktobra uhapšeno pet policijskih službenika iz Gradiške. Osnovni sud u Gradišci im je 28. oktobra odredio pritvor u trajanju od 30 dana zbog osnovane sumnje da su počinili zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja.

Prema navodima Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci, sumnja se da su policajci Staničnog odjeljenja policije Orahova tokom kontrola saobraćaja vozačima neistinito predstavljali da imaju evidentirane prekršaje. Potom su, kako se sumnja, tražili i primali novac kako bi ih navodno oslobodili sankcija i izbrisali prekršaje iz evidencija. Predmet je u fazi istrage.

Tokom oktobra objavljena je i informacija o pravosnažnoj osudi bivšeg rukovodioca u „Vodama Srpske“ Nenada Grcića zbog primanja mita. Vrhovni sud Republike Srpske je u saopštenju od 7. oktobra naveo da je odlukom od 28. septembra potvrdio prvostepenu presudu kojom su izrečene dvije godine zatvora i novčana kazna od 6.000 KM.

Kako je objavio „Glas Srpske“, predmet se odnosio na traženje novca za pomoć u legalizaciji radova na pokrivanju potoka ispred imanja u Omarskoj.

Javni ugovori, zapošljavanje i koncesije među ključnim rizicima

Iz TI BiH upozoravaju da su za ozbiljniju borbu protiv korupcije neophodni rezultati u oblastima u kojima se raspolaže javnim novcem i imovinom.

„Ključni rizici postoje u sistemu javnih nabavki, javno-privatnog partnerstva i drugih situacija gdje se novac iz javnog sektora prelijeva u džepove pojedinaca“, poručuju iz ove organizacije.

Među problemima izdvajaju i politički klijentelizam, nepotizam pri zapošljavanju u javnim preduzećima, netransparentno upravljanje javnom imovinom i dodjelu koncesija bez odgovarajuće kontrole.

Kao jednu od preventivnih mjera predlažu proaktivno objavljivanje odluka, ugovora i budžetskih rashoda u otvorenim digitalnim formatima, kako bi građani mogli pratiti kome i za šta odlazi javni novac.

Građani više vjeruju nevladinoj organizaciji nego institucijama

Poseban problem predstavlja položaj ljudi koji prijavljuju korupciju. Iz TI BiH ističu da zakonska zaštita često nije dovoljna da prijavioce sačuva od pritisaka i posljedica na radnom mjestu.

„Puno je veći broj takvih koji se odluče prijaviti korupciju našoj organizaciji nego otići u tužilaštvo, podnijeti prijavu i boriti se sa sistemom. Razlog za to je jedna opšta atmosfera koja govori o uzaludnosti otpora i borbe za pravdu“, navode oni.

Iz TI BiH zaključuju da nekažnjivost korupcije, uz pritiske na one koji odluče da progovore, dodatno narušava povjerenje građana u institucije.