Novi udar na budžete: U nekim školama nema produženog boravka – privatnici trljaju ruke

23.02.2023. | 18:50

Učenici osnovnih škola i njihovi roditelji su diskriminisani jer u nekim školama nema organizovanog produženog boravka, a često zavisi od dobre volje direktora, riječi su narodnog poslanika Mirne Savić Banjac, koja je tražila od Ministarstva prosvjete i kulture RS odgovor na pitanje da li se planira urediti oblast organizovanog produženog boravka.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS poslali su odgovor koji je dostupan javnosti na sajtu Narodne skupštine RS. U odgovoru se citiraju zakonske odredbe i navode kako je novim Zakonom o osnovnom vaspitanju i obrazovanju uređeno da škola može, za učenike prve trijade, organizovati produženi boravak kao poseban oblik vaspitno-obrazovnog rada. Navodi se procedura organizacije i slično.

“Svake godine imamo veći broj škola koje organizuju produženi boravak. U prilog tome govori podatak da je za školsku 2022/23. godinu data saglasnost za organizovanje produženog boravka u 114 škola i da je obuhvaćeno 9.637 učenika”, kažu u Ministarstvu prosvjete.

Dodaju da je u toku izrada i donošenje Pravilnika o uslovima i načinu organizovanja produženog boravka kojim će biti dodatno definisani uslovi i način organizovanja produženog boravka.

Cijena

Paralelno sa ovim raste i broj privatnih ustanova koje organizuju produženi boravak za djecu do trećeg razreda. Obično su to postojeće predškolske ustanove u privatnom vlasništvu, koje uslugu produženog boravka u Banjaluci naplaćuju od 250 KM, pa i do 400 KM.

“U školi nema produženog boravka, pa smo prinuđeni da plaćamo tu uslugu, koja je 280 KM. Drugo djete ide u vrtić, pa nas to sve zajedno košta 450 KM mjesečno. To je baš puno. Mislim da bi za svako djete do trećeg razreda škola trebalo da obezbijedi i boravak, i to bi zapravo trebalo da bude jedna od pronatalitetnih mjera”, navodi jedan roditelj.

Mirna Savić Banjac za Srpskainfo kaže da nije zadovoljna odgovorom ministarstva, jer je sažeo ono što je poznato iz prakse.

“Dakle, znamo da lokalne zajednice, odnosno škole same mogu da organizuju produženi boravak. Ali, smatram da to nije dobro rješenje i da se radi o diskriminaciji roditelja i djece u cijeloj RS”, smatra ona.

“Neuređena oblast”

Kaže da su joj poznate cijene usluge produženog boravka u organizaciji privatnih ustanova, koje roditeljima prave ogromne udare na kućne budžete.

“Produženi boravak nije nikakav luksuz. To bi trebalo da bude osnovna stvar, jer je poznato da djeca prvi i drugi razred ne smiju da dolaze samostalno u školu, bez pratnje. Zato je ovo pitanje potrebno riješiti sistemski”, objašnjava ona.

Kaže da je kroz rad u lokalnoj zajednici bila uključena u rješavanje problema organizacije produženog boravka u jednoj školi i da zna kako stvari funkcionišu i na terenu.

“Dakle, to je jedna veoma neuređena oblast koja u velikoj mjeri zavisi od mogućnosti, ali i samovolje pojedinaca u lancu tog sistema. Osim toga, produženi boravak podrazumijeva rad sa djecom, učenje i pomoć oko zadaće, a ne puko čuvanje djece”, naglašava ovaj narodni poslanik, koja ističe da će se zalagati da se ovo pitanje riješi.

Prostor

Najveća osnovna škola u Republici Srpskoj, “Branko Radičević” u Banjaluci, nema organizovan produženi boravak već osam godina. U školi tvrde da postoji samo jedan razlog – nedostatak prostora. Da li je to prihvaćeno kao činjenica koja ne može da se promijeni?

“Ispred Savjeta roditelja i Školskog odbora uputili smo inicijativu Gradskoj upravi da nam ustupi adekvatan prostor za organizovanje produženog boravka, ako imaju u blizini škole. Mi ne možemo to da riješimo zbog nedostatka prostora. Imamo 76 odjeljenja i 1.904 učenika”, kaže za Srpskainfo Siniša Rendić, direktor OŠ „Branko Radičević“.

Odgovor od grada još nisu dobili, a bili bi zadovoljni kada bi imali prostor barem za prvačiće, kojih ima devet odjeljenja.

Zdravko Budimir, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola Prijedor, za Srpskainfo kaže da u ovoj regiji gotovo sve škole imaju organizovan produženi boravak.

“Konkretno, u našoj školi, u OŠ „Desanka Maksimović“, ima organizovan do trećeg razreda. Sa djecom je nastavno osoblje i produženi boravak radi od 6.30 do 17.30. Imamo školsku kuhinju i u njoj djeca mogu da kupe obrok”, objašnjava Budimir.

Dodaje da broj djece zavisi od potreba roditelja i da u skladu s tim varira broj.

Uslovi

“Odluka o organizovanju produženog boravka u školi zavisi od mogućnosti škole i zainteresovanosti roditelja, a ne od volje rukovodilaca škola”, tvrde u Ministarstvu prosvjete.

Za organizovanje produženog boravka potrebno je obezbijediti: materijalno-tehničke, prostorne i kadrovske uslove, ishranu, program rada u produženom boravku i dokaz o odgovarajućem broju zainteresovanih učenika za produženi boravak.