Nije samo šta jedete, već i kako živite: Vaskršnji post počinje 23. februara, ova pravila morate poštovati

19.02.2026. | 21:24

Vaskršnji post ove godine počinje 23. februara i traje do 11. aprila, dan uoči Vaskrsa koji se obilježava 12. aprila.

U narednih 48 dana vjernici ulaze u period uzdržavanja koji se ne svodi samo na hranu, već podrazumijeva i rad na sebi, smirivanje misli i kontrolu ponašanja.

Kako je Vaskrs pokretan praznik, njegov datum se mijenja svake godine, pa se samim tim pomjera i početak posta. Ono što se ne mijenja jeste njegova težina. U pravoslavnom kalendaru, ovo je najduži i najstroži post.

Pravila posta: Nije samo šta jedete, već i kako živite

Vaskršnji post, poznat i kao Veliki ili Časni, većinom se posti na vodi. Ulje i vino dozvoljeni su subotom i nedjeljom, kao i na praznik Mladenci, dok je riba dozvoljena samo dva puta tokom cijelog posta, na Blagovjesti 7. aprila i na Cvijeti, nedjelju dana pre Vaskrsa.

Postoji i izuzetak koji mnogi ne znaju. Ako krsna slava padne u toku posta, trpeza može biti riblja. To je kompromis između tradicije i pravila, ali i podsjetnik da post nije rigidna forma, već praksa koja se prilagođava životu.

Ipak, crkva jasno naglašava da je suština posta mnogo dublja. Uzdržavanje od hrane nema smisla ako ne prati uzdržavanje od loših riječi, sukoba i unutrašnje napetosti.

Sedam nedjelja posta: Od discipline do tišine

Uskršnji post traje sedam nedjelja i svaka ima svoj ritam, ali i simboliku.

Prva nedjelja naziva se Čista ili Todorova i važi za najstrožu. Prva tri dana mnogi provode u potpunom uzdržavanju od hrane, dok ostali poste na vodi.

Druga nedjelja je Pačista, a zatim dolaze Krstopoklona i Sredoposna, koje simbolično označavaju sredinu posta i podsjećaju na istrajnost.

Peta nedjelja poznata je kao Gluva. To je period kada se, prema narodnom vjerovanju, utišava spoljašnji svijet. Nema veselja, muzike ni proslava, već se fokus premješta na unutrašnji mir i preispitivanje.

Šesta nedjelja je Cvijetna i u njoj se obilježava praznik Cvijeti, ulazak Isusa Hrista u Jerusalim. To je jedan od rijetkih trenutaka u postu kada je dozvoljena riba.

Strasna nedjelja: Završnica koja nosi najveću težinu

Posljednja nedjelja posta naziva se Strasna ili Stradalna i ima posebnu težinu u hrišćanskom učenju. Svaki dan nosi svoju simboliku, ali se posebno izdvaja Veliki petak.

Tog dana se praktikuje najstroži oblik posta, potpuno uzdržavanje od hrane i pića, sve do iznošenja plaštanice. Nakon toga dozvoljen je obrok na vodi.

To nije samo pravilo, već trenutak tišine i suočavanja sa suštinom vjere.

Post nije dijeta: Završava se ispovešću i pričešćem

U pravoslavlju, post se smatra potpunim tek kada vjernik pristupi ispovjesti, pokajanju i pričešću. Tek tada ovaj period dobija puni smisao i završava se u radosti Vaskrsa.

Hrišćansko učenje post vezuje za primjer Isusa Hrista, koji je prije stradanja proveo vrijeme u uzdržavanju i molitvi. Upravo zato se post i danas posmatra kao način duhovnog jačanja, a ne samo tjelesnog odricanja.

Srpska pravoslavna crkva tokom godine ima četiri velika posta, Božićni, Vaskršnji, Petrovski i Gospojinski, ali nijedan nema težinu i simboliku kao ovaj koji prethodi Vaskrsu, piše Ona.rs.