Nema predaha! Vatrogasci Srpske se hvataju u koštac sa brojnim požarima na otvorenom
02.10.2025. | 06:46Vatrogasci u Srpskoj su se ove godine uhvatili u koštac sa većim brojem požara na otvorenom, a najviše intervencija su imali u rano proljeće i tokom ljetnih mjeseci.
Kako je za “Nezavisne” potvrđeno iz Vatrogasno-spasilačke brigade Banjaluka, u ovoj godini, odnosno do 1. septembra, imali su 169 intervencija na požarima otvorenog prostora, a lani u istom periodu njih 160.
“Najviše intervencija na požarima otvorenog prostora bilo je u martu, i to 35, dok je u aprilu bilo 24, a u junu 25. U julu smo imali 40 intervencija, a u avgustu 30”, istaknuto je iz Vatrogasno-spasilačke brigade Banjaluka.
Navode da u zimskom i jesenjem periodu imaju najviše poslova na gašenjima požara kontejnera i dimnjaka, ali i ostalih vrsta požara i tehničkih intervencija.
“Najčešći uzrok požara je ljudski faktor, odnosno nehat, nepažnja, namjerna paljevina, kao i neispravnost elektroinstalacija i slično”, istakli su.
Slaven Pijetlović, starješina Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Derventa, kaže da su od početka godine imali ukupno 107 intervencija.
“Kad su u pitanju požari na otvorenom prostoru, kojih je bilo 47, to su uglavnom bili požari niskog rastinja, ali su bila i dva koja su zahvatila šumu. S obzirom na to da je lani u istom periodu bilo 37 intervencija zbog požara na otvorenom, vidljivo je da ih je sada više za 10”, rekao je Pijetlović za “Nezavisne”.
A prema njegovim riječima, iako su preventivno djelovali kroz saopštenja edukativnog karaktera i razna upozorenja o opasnostima od požara, kako bi pokušali podići svijest sugrađana da ne pale vatru na otvorenom kad su stvoreni svi uslovi za brzo nastajanje požara i širenje požara, to nije baš urodilo plodom.
“Tako da su najkritičniji periodi, kada su u pitanju požari na otvorenom prostoru, rano proljeće i ljeto, u periodu kad su temperature iznad prosjeka i indeks vlažnosti vegetacije jako nizak. Međutim, i sušna jesen bez padavina može biti rizična”, rekao je Pijetlović.
Pijetlović dodaje da se statističkim i dugogodišnjim praćenjem nastalih požara i analizom otkrivanja uzroka požara došlo do zaključka da je čovjek najčešći uzrok požara u procentu od 85 do 90 odsto slučajeva. Kako kaže, način na koji čovjek izaziva požar su nehat, nepažnja i neznanja, dok postoje i zabilježeni slučajevi namjerne paljevine.
Njegoš Vukadin, starješina Teritorijalne vatrogasne jedinice Istočno Sarajevo, navodi da je broj požara na otvorenom otprilike na istom nivou već godinama.
“Na nivou godine bude oko 300 požara, od čega više od 200 na otvorenom prostoru. No, primjetno je da se smanjuje broj požara koji zahvataju velike objekte. Vjerovatno je tome doprinijela zakonska regulativa, a i ljudi su svjesniji”, rekao je Vukadin za “Nezavisne”.
Navodi da na području grada Istočno Sarajevo najviše intervencija bude u martu, junu, julu, te u septembru.
Ranije je iz Vatrogasno-spasilačke jedinicu u Bijeljini rečeno da je ova godina bila rekordna po broju intervencija na požarima na otvorenom. Mile Spasojević, starješina jedinice, tada je naveo da su u junu imali 33 intervencije, 66 u julu, a 36 u avgustu.
S druge strane, vatrogasci u Gradišci su tokom ovog ljeta imali manje intervencija na gašenju požara na otvorenom u odnosu na višegodišnji prosjek, a Goran Stojaković, starješina Profesionalne vatrogasno-spasilačke jedinice, smatra da su tome doprinijeli i česti apeli prema građanima.
S obzirom na to da uskoro počinje grijna sezona, vatrogasci apeluju na građane da na vrijeme očiste dimnjake, kako bi i požara na dimnjacima bilo što manje.
