Najveći broj požara proteklih mjeseci su u Trebinju dojavili građani ovog grada, čime je spriječena ekološka katastrofa, odnosno širenje vatre koja bi uništila mnogo veće zelene površine.
Svijest ljudi se, prema procjenama nadležnih službi u posljednjih nekoliko godina, znatno izmijenila pa su u Vatrogasnoj jedinici Trebinje zaprimali na desetine dojava o samo jednom požaru koji bi izbio.
“Građani su jednostavno shvatili da je blagovremena dojava požara najbitnija da se on ne bi širio, jer takvi pozivi ubrzavaju i intervenciju vatrogasaca, a kod nas je najbitnija stvar vrijeme”, kaže Zdravko Kašiković, komandir Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Trebinje.
Napominjući da su samo u 10 avgustovskih dana zaprimili prijave o 14 požara, on kaže da je svakog dana, sve dok nije došlo do zahlađenja i kišnih padavina, izbijao barem po jedan požar na niskom rastinju, ali je svaki od njih odmah uočen od strane građana i odmah prijavljen vatrogascima, prenose Nezavisne.
Svjesni težine situacije i posljedica koje su požari izazivali ranijih godina, građani su prijavljivali i sumnje na lica koja su mogla uzrokovati požare, što se ranijih godina nije dešavalo.
“Mi dugujemo zahvalnost i sredstvima informisanja koji svakodnevno, uz izvještaje s požarišta, informišu javnost i o našoj besplatnoj telefonskoj liniji 123, što je bilo podsjetnik i građanima na koji broj najlakše da pozovu protivpožarnu pomoć”, naveo je dalje Kašiković.
On je podsjetio i na činjenicu da se nadležne službe stalno moraju edukovati u preventivnom djelovanju, u koju svrhu su uključeni i u program “Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini”, koji podržavaju i finansiraju Vlada Švajcarske i Ujedinjene nacije (UN), a realizuje se u deset opština, po pet u RS i u Federaciji BiH.
Iako je programom obuhvaćena cijela zemlja, fokus je stavljen na osnovnu grupu od 10 jedinica lokalne samouprave na osnovu metodologije odabira opština koje imaju visok rizik i volju da aktivno učestvuju i podržavaju sprovođenje programa i to su Banjaluka, Bijeljina, Prijedor, Srebrenica i Trebinje u Republici Srpskoj i Bihać, Kalesija, Kakanj, Gradačac i Sanski Most u Federaciji BiH.
Programom se rješavaju ključni prioriteti smanjenja rizika od katastrofa, koje su identifikovale institucije vlasti i akteri u sektorima zaštite i spasavanja, obrazovanja, socijalne zaštite i zaštite djeteta, zdravstva i poljoprivrede, a poseban naglasak se stavlja na unapređenje lokalnih mehanizama koordinacije u području smanjenja rizika od katastrofa, kao i na afirmaciju strateškog procesa planiranja rizika, s naglaskom na najranjivije kategorije stanovništva.
Ostavite komentar: