Na Veliku subotu obavezno uradite ovih 10 stvari

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici obilježavaju Veliku subotu, ili Strašnu subotu, koja predstavlja posljednji dan žalosti u nedjelji stradanja Isusa Hrista.

Pravoslavni vjernici vjeruju da je Hristos bio toga dana u grobu Tijelom, a da je duhom bio u Adu, a u isto vrijeme na prestolu bio sa Ocem i Duhom samim tim što je On sveprisutni Bog, neodvojiv od druga dva lica Svete Trojice.

Na taj dan je Isus pokazao da je došao kraj starom vijeku koji je bio obilježen svetkovanjem subotnjeg dana, i otpočeo novi vijek u kome se svetkuje dan Njegovog Vaskrsenja.

Početak vaskršnjeg slavlja oglašava se zvonima na pravoslavnim hramovima koja prvi put zvone poslije dana žalosti kada se, umjesto liturgija, služe carski časovi, a bogosluženja najavljuju drvenim klepalima.

Narod u hramovima odgovara molitvom na horsko pojanje anđela i sa upaljenim voštanicama iščekuje Vaskrsenje, najradosniji praznik pobjede života nad smrću koji predstavlja osnovu hrišćanske vjere.

ŠTA TREBA URADITI NA VELIKU SUBOTU

Običaji nalažu da posljednji dan nedjelje žalosti treba provesti u miru i tišini, uz molitvu i post. Zarad blagostanja dobro je učiniti neko humano djelo. Siromašnima udijelite hranu ili nešto novca što će vam se, prema vjerovanju, višestruko vratiti. Žene bi posebno trebalo da obrate pažnju na svoje aktivnosti, a naročito da izbjegnu bilo kakav ručni rad. Muškarci takođe na Veliku subotu ne rade teške radove u polju.

Prema običajima, postoji 10 stavki koje bi trebalo ispoštovati na ovaj veliki praznik kako bi zavladala sreća u porodičnom domu.

1. Dan bi trebalo provesti u tišini, molitvama, uz posnu hranu.

2. Trebalo bi poraniti i završiti sve poslove neophodne za doček i proslavu velikog praznika.

3. Očistite kuću, takođe rano ujutru.

4. Nemojte ništa da šijete, krpite i slično, a vjeruje se da tog dana ne treba ništa raditi u bašti ili polju.

5. Umijesite kolače koje ćete jesti za Uskrs.

6. Ukoliko niste već ofarbali jaja, to možete da uradite danas, a u nekim dijelovima Srbije Velika subota je dan kada se jaja farbaju isključivo u crvenu boju.

7. Uveče se jede samo hljeb i pije samo voda.

8. Ako ste u mogućnosti, idite na ponoćnu liturgiju kojom se završavaju dani žalosti.

9. Za odlazak na ponoćnu liturgiju možete da obučete i svijetlu odjeću jer će se i sveštenici u pravoslavnim hramovima u znak vaskršnje radosti i pobjede nad smrću, presvući u svijetle odežde.

10. Učinite neko dobro djelo.

ŠTA SE RADI SA STAROM ČUVARKUĆOM

Ovaj obred se poštuje u svim pravoslavnim hramovima, a u Jerusalimu se sva događanja vezuju za crkvu Groba Hristovog, gdje vjernici svake godine na Veliku subotu prisustvuju čudotvornoj pojavi “blagodatnog ognja”.

Na taj posljednji dan Nedjelje stradanja i smrti vjernici cjelivaju plaštanicu na Hristovom grobu koja se na Veliki petak svečano iznosi pred pravoslavne oltare i krajem dana u subotu, pred slavlje Vaskrsenja, uz poseban ritual ophoda oko crkve unosi u oltar.

Najrašireniji naziv za dan uoči Uskrsa je velika subota, strašna subota, zavalita subota ili dugačka subota. Svi ovi nazivi opominju na duge Hristove muka na raspeću i upućuju ljude da treba da učine kakvo dobro ili milosrdno djelo.

U Srpskoj se često koristi i naziv crvena subota zato što se tada maste ili šaraju uskršnja jaja, najčešće u crveno. Pripovijeda se da su sva jaja pocrvenjela u trenutku kada je Isus vaskrsnuo iz groba, i zato ih valja bojiti u crveno.

 

 

Ostavite komentar: