Na građane se obrušila lavina poskupljenja: Evo koliko su otišle plate, penzije i borački

21.01.2026. | 07:10

Na samom početku nove godine, na građane se obrušila lavina poskupljenja, a u najavi su i nova.

Kako su zagazile u 2026, porodice u Srpskoj su se suočile sa skupljom strujom, što će, u konačnici, dovesti do većih računa za nekih 10%.

U pojedinim lokalnim zajednicama, između ostalog i u Banjaluci, otišla je i cijena vode, pa prosječna mjesečna potrošnja košta 3 KM više… Voda je poskupjela i u Doboju i Istočnom Novom Sarajevu, a više cijene najavljuju i iz prijedorskog „Vodovoda“…

Cijene su, od početka 2026, digli i neki privatni vrtići, tako da boravak mališana u ovim predškolskim ustanovama u Banjaluci sada košta između 40 i 60 KM više.

Početak januara građanima je donio i više cijene zanatsko-preduzetničkih usluga, koje su u Banjaluci u prosjeku otišle za 10%…

Između ostalog, u Srpskoj je poskupjela i participacija u bolnicama. Tako, participacija za bolnički dan košta 25 maraka, a u UKC 30 KM, a ranije je koštala 9, odnosno 11 KM…

Da stvar po potrošače bude gora, u najavi su i brojna druga poskupljenja. Tako, uskoro bismo mogli da se suočimo sa poskupljenjem grijanja, odvoza smeća, gradskog prevoza.

Cijene hrane i ostalih proizvoda široke potrošnje suvišno je i komentarisati, s obzirom na to da ove robe svako malo poskupljuju. To je razlog što se građani iz nabavki vraćaju sa sve praznijim cegerima, odričući se, praktično, svega i svačega.

Činjenica je da će od početka ove godine biti povećana i primanja građana, ali je već sada jasno da će ih pomenuta poskupljenja, bukvalno, pojesti.

Tako, minimalna plata je od početka 2026. povećana za 100 KM, dok će penzije, od januarske, biti veće za 6,25%… Borački dodatak od marta ide za još 0,5 KM po mjesecu provedenom na prvoj borbenoj liniji , te za isto toliko do kraja ove godine. Praktično, borački će po mjesecu rovovske borbe sa 3,5 KM, u 2026. „skočiti“ na 4,5 KM?!

Građani, a posebno oni čija su primanja, i bez poskupljenja, nedovoljna za pristojan život, poručuju da im nikada nije bilo gore.

– Pa, poskupljenja ne možemo ni pobrojati, a kamoli se nositi sa njima. Šta da, na primjer, radim ja, koji imam 600 KM penzije?! Dobiću povećanje od 37 KM, a sve poskupjelo. Struja, voda, šišanje, bolničke usluge… Još kad ode cijena grijanja i odvoza smeća, nas penzionera neće biti nigdje. Dobro se ne piše ni mnogim radnicima, koji rade za male plate, a školuju djecu – kaže Vlado S, penzioner iz Banjaluke.

Ekonomisti naglašavaju da smo ušli u jedan začarani krug poskupljenja, koja plaćaju upravo potrošači.

Prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, do ovoga je dovelo odsustvo privredne aktivnosti.

– S druge strane, u vladama imamo nekompetentne ljude, a sindikati samo gledaju svoj interes – ističe za Srpskainfo Pavlović.

Dodaje da, svi koji su u javnom sektoru, gledaju kako da povećaju svoje cijene za račun troškova, ali i odsustva štednje, koja bi, nužno, trebala da postoji.

– Javni sektor, kao monopolistička organizacija, praktično se bori da dobije više cijene, kako bi neke troškove koje su imali u toku prošle godine, sada nadoknadili. A talas poskupljenja, po definiciji, uvijek kreće sa kalendarskom godinom, iniciran povećanjem minimalaca. Onda se na taj voz poskupljenja, praktično, prijavljuju i javna preduzeća, prvenstveno zato što nemaju dobar menadžment, a imaju prevelike troškove za to što rade, što, na kraju, neko mora da plati. A to su korisnici struje, vode, grijanja, čistoće… – objašnjava Pavlović.

Prema njegovim riječima, sindikati, s druge strane, forsiraju vlade da se dižu minimalci, jer na taj način obezbjeđuju kontinuitet i povećanje svojih članarina, koje su primarno prisutne u javnom sektoru.

– Državi to odgovara jer na taj način povećava i direktne poreze na plate, ali i doprinose koji predstavljaju nešto što je veliko opterećenje za poslodavce, odnosno radnike. Na taj način, vlade koje ništa ne rade, iz većih doprinosa isplaćuju penzije – poručuje Pavlović