Može li BiH da deportuje migrante: Iz Avganistana i Pakistana stigao šokantan odgovor

BiH nelegalne migrante iz Avganistana i Pakistana može da vrati nazad samo ako oni sami pristanu na to, dok ove zemlje ne žele da učestvuju u prihvatu svojih građana mimo njihove volje.

Ovaj šokantan podatak nalazi se u odgovoru Ministarstva bezbjednosti BiH na pitanje poslanika DNS u PS BiH, Nenada Nešića, o migrantskoj krizi. On je, između ostalog, pitao za koliko migranata nije poznat identitet jer ne posjeduju nikakva lična dokumenta, iz kojih država dolaze, te sa kojim se problemima suočava BiH u utvrđivanju njihovog identiteta i pokušaja povratka u matične zemlje.

U odgovoru se posebno ističu opstrukcije Avganistana i Pakistana, zemalja iz kojih dolazi najviše migranata u BiH – 26,9 odsto, odnosno 26,3 procenata od ukupno 6.641 migranta koliko ih je evidentirala Služba za poslove sa strancima BiH u prvoj polovini 2020. Naime, od strane nadležnih organa u Avganistanu, Služba je informisana da nemaju kompjuterizovanu bazu podataka svojih državljana kako bi mogli da utvrde njihov identitet, a na osnovu dostavljenog otiska prsta mogu da prepoznaju samo one koji se nalaze u bazi podataka nakon učinjenog krivičnog djela.

“Prema informacijama predstavnika Ambasade Avganistana u Sofiji, uslov za prihvat njihovih državljana i izdavanje putnog lista je njihova dobrovoljnost za povratak u matičnu zemlju. Kako ističu u ovoj ambasadi, s obzirom da BiH nije članica EU, realizacija povratka prisilnim putem nije moguća”, citira stav Avganistana ministar bezbjednosti BiH Selmo Cikotić. Kada su u pitanju državljani Pakistana, Služba za poslove sa strancima je došla do podataka da je pakistanski parlament razmatrao mogućnost pomoći njihovim državljanima koji borave u privremenim prihvatnim centrima u BiH.

“Ambasada Pakistana u BiH za svoje državljane koji izraze dobrovoljnost za povratak nakon utvrđenog identiteta izdaje putni list, dok za državljane koji ne izraze dobrovoljnost, država Pakistan nije spremna sarađivati u postupku utvrđivanja identiteta i povratka u matičnu zemlju”, navodi se u odgovoru. Drugim riječima, od ljudi koji su prošli hiljade kilometara i stigli skoro do kraja očekuje se da odjednom odustanu od cilja i pristanu da se vrate u zemlje odakle su došli!? Sudeći po ponašanju migranata, njima ne pada na pamet ni da se osvrću, a kamo li da se dobrovoljno vraćaju na istok.

Kada je riječ o Alžiru, njihovoj ambasadi u Rimu BiH dostavlja biometrijske podatke, ali proces identifikacije traje mjesecima. Ista ambasada za one koji žele da se vrate u domovinu traži unaprijed kupovinu karte, kako bi izdali putni list samo na taj datum. U slučaju otkazivanja ili promjene termina leta, putni list postaje nevažeći, a samim tim i karta propada.

“Za udaljenje koje je trebalo organizovati prisilno, jednostavno ne dobije odgovor, ili odgovori nisu blagovremeno dostavljeni”, navodi se u odgovoru Ministarstva bezbjednosti BiH. Nešić kaže da očekuje da se hitno zakaže plenarna sjednica oba doma PS BiH na kojoj bi se razmatralo pitanje migrantske krize.

“Ministarstvo bezbjednosti nije spremno i ne želi da se suoči s problemom migranata, što proizilazi iz ministrovih izjava, i zato ovo pitanje hitno mora razmotriti parlament. To se vidi iz podatka da je za prvih šest mjeseci u ovoj godini u BiH ušao 6.641 migrant i da ih je u BiH, prema procjenama Službe za poslove sa strancima, trenutno između sedam i osam hiljada, što jasno govori da ulaze i ne odlaze. Njihov smještaj i boravak ovu državu finansijski koštaju, a da ne govorimo o ugroženoj bezbjednosti. Nisu oni turisti koji ovdje troše, nego lica koja su nama na grbači”, kaže Nešić za Srpskainfo.

„EU uvoznik problema“

U odgovoru na Nešićevo pitanje navodi se da je namjeru za azil iskazalo 6.207 osoba, dok je njih 162 i podnijelo zahtjev za azil.

“Pri tome je, prema odgovoru koji sam dobio, nemoguće utvrditi identitet lica iz Avganistana, Alžira i Pakistana, a ministru Cikotiću je do pošalica. Potencijalno bezbjednosno rizična i opasna lica nam defiluju kroz zemlju, a ministar govori o kupovini kifli! To što ovdje mogu da naprave teroristički akt, nije mu izgleda bitno. Smatram da hitno treba tražiti od EU da se uključi u rješavanje i humanitarnog i bezbjednosnog aspekta, jer migranti nam i dolaze preko Grčke i Bugarske, evropskih država. Dakle, ovaj problem nam uvozi EU, pa treba i da ga riješi”, zaključuje Nešić.

Prema podacima Ministarstva bezbjednosti BiH, na dan 30. jun ukupan broj migranata koji borave u Migrantskom centru, Azilantskom centru, centru Salakovac i ostalim privremenim prihvatnim centrima u USK i Sarajevu je 5.481, ali Služba za poslove sa strancima procjenjuje da ih je je u BiH do 8.000.

Identifikovane su tri rute koje nezakoniti mіgranti koriste najčešće za prolazak kroz BiH. Prva je Grčka – Albanija – Crna Gora – BiH – Hrvatska i dalje prema drugim zemljama EU, druga je Grčka – Makedonija – Srbija – BiH – Hrvatska i dalje prema EU, dok treća ruta takođe počinje u Grčkoj ili Turskoj, potom slijede Bugarska, Srbija, BiH i Hrvatska. Ministarstvo bezbjednosti navodi nekoliko načina za rješavanje migranste krize, a na prvom mjestu je jačanje Granične policije BiH.

Ostavite komentar: