Mladi su lijeni, a stariji vrijedni? Studija kaže da odnos prema poslu ipak ne zavisi od godine rođenja

01.09.2025. | 08:58

Već dugo postoji čitav niz uvjerenja kada je riječ o generacijama, što uključuje i pretpostavke o njihovom odnosu prema radu.

Na primjer, za generaciju Zed važi da je “teška za saradnju”, da više cijeni udobnost i svoje mentalno i fizičko zdravlje nego uspjeh na radnom mjestu, kao i da na mnoge poslove gledaju kao na “odskočne daske” dok ne otkriju čemu zaista žele da se posvete u životu. Za starije, kao što je generacija Iks (rođeni između 1965. i 1980. godine), važi da su često odani jednoj kompaniji i da su spremni da u njoj provedu godine, pa čak i decenije, da bi postepeno napredovali.

Pitanje je, međutim, da li su ove predstave stvarno odraz dubokih generacijskih razlika ili samo pojednostavljeni stereotipi. Prema njemačkom sociologu Martinu Šrederu, odnos prema radu i sklonost ka ljenosti ne zavise od toga kojoj generaciji pripadamo – to je glavni zaključak njegovog novog istraživanja, kojim je pokušao da razbije duboko ukorijenjene stereotipe o različitim generacijama.U analizi je bilo uključeno više od 600 hiljada ispitanika iz različitih zemalja, a njihovi odgovori su prikupljeni iz anketa koje su se sprovodile u periodu od 1981. do 2022. godine. Utvrđeno je da je u više slučajeva bilo presudno koliko je neko godina imao u trenutku kada je anketa sprovedena, kao i opšti društveni kontekst tog perioda, nego kojoj generaciji je pripadao.

Ispostavlja se da mladi ljudi, bez obzira na to da li su rođeni šezdesetih, osamdesetih ili poslije 2000. godine, posao generalno doživljavaju kao manje značajan dio svog života. Kasnije, u zrelom dobu, isti ti ljudi postaju predaniji i disciplinovaniji, što više liči na prirodan efekat starenja nego na karakteristiku cijele generacije.

Stav prema poslu se mijenja, bez obzira na razlike u godinama

Pogrešno je misliti da je jedna generacija u mladosti lijena, a u zrelosti vrijedna – riječ je jednostavno o životnim fazama kroz koje prolaze svi ljudi, tvrdi sociolog Šreder.

Istraživanje pokazuje da se i odnos društva prema karijeri vremenom mijenja. Dok je nekada posao bio u samom centru života i važan dio ličnog identiteta, danas ta uloga postepeno slabi. To nije vezano za jednu generaciju – isti proces u različitoj mjeri proživljavaju sve generacije, koje se sve više udaljavaju od shvatanja posla kao ključne životne vrijednosti, prenosi “RBK Trend”.

Ovakva istraživanja pomažu da jasnije razgraničimo gdje prestaju mitovi, a gdje počinju stvarni društveni obrasci. Pokazuju da generacijske podjele često više govore o našim predrasudama nego o realnim razlikama, tako da umjesto da odnose prema radu svodimo na generaciju u kojoj je neko rođen, smislenije je posmatrati uticaj životne faze i istorijskog trenutka u kome pojedinac živi, prenosi RT Balkan.