Mitropolit Hrizostom poručio u Prebilovcima: “Vaskrsenje je jače od smrti”

06.08.2025. | 12:46

Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanki Hrizostom poručio je u Prebilovcima na obilježavanju Svetih prebilovačkih i svehercegovačkih mučenika i 84 godine od jednog od najsvirepijih zločina počinjenih nad Srbima, da narod bez mučenika nije narod i da crkva bez mučenika nije crkva.

Mitropolit Hrizostom je u besjedi podsjetio na progon hrišćana kroz vijekove, stradanje, muku i vaskrsenje.

“Sam Gospod Isus Hristos bio je predan na muke i stradanje. Tajna mučeništva i čovječanstva znači svjedočenje. Mučenici prebilovački i donjohercegovački u najteže vrijeme su stradali, u vrijeme mučeništva kada je čovjek prestao biti čovjek i postao opasna zvijer”, rekao je mitropolit nakon liturgije u prebilovačkom Hramu Hristovog vaskrsenja koju su služili i visokopreosvećeni mitropoliti zahumsko-hercegovački Dimitrije i budimljansko-nikšićki Metodije, te NJegovo preosveštenstvo episkop dioklijski Pajsije.

Mitropolit Hrizostom je naglasio da su dojučerašnja braća počinila genocid nad srpskim narodom ne samo ovdje već od Jasenovca i Jadovna i hiljade drugih stratišta.

Vladika je podsjetio na zločin koji se dogodio u Hercegovini prije 84 godine, ali i zločine koji su nad mučenicima počinjeni kasnije, poput betoniranja jama u komunističkom režimu, ali i na Božiju promisao kada su posmrtni ostaci izvađeni iz tih tamnih jama.

“Vaskrsenje je jače od smrti i ovdje se to pokazalo. Mučenici prebilovački i donjohercegovački su vaskrsli. Slavimo one koji su postradali za Hrista, ali i za naš rod. Oni su naša slava i vijenac naše slave. Narod bez mučenika nije narod i crkva bez mučenika nije crkva. To je bogatstvo crkve kao što je i Gospod pokazao svojim primjerom”, poručio je mitropolit dabrobosanski.

Mitropolit Hrizostom naglasio je da ništa nije izgubljeno i da je sve sačuvano pred snagom Božijom, ali je važno njegovati kulturu sjećanja i držati se molitve, vjere, jedinstva i ljubavi prema svima.

Obraćajući se vjernom narodu u Prebilovcima, mitropolit Dimitrije rekao je da se danas obilježava i 10 godina od obnove Hrama u ovom mjestu, koji je u posljednjem ratu stradao.

Vladika je vjerni narod podsjetio na put blaženopočivšeg vladike Atanasija, koji je obnavljao vjeru i hramove u Hercegovini, kao i vladike Grigorija, koji je nastavio njegovim stopama, ali i brojnih sveštenika koji su od rata ovdje boravili.

Mitropolit zahumsko-hercegovački je zahvalio vladikama koje su došle u Prebilovce i vjernom narodu koji čuva sjećanje na Prebilovce i mučenike prebilovačke i donjohercegovačke, kao i Hercegovcima koji ovdje dovode i krštavaju djecu i na ovom mjestu ih uvode u vjeru.

“Samo u svetoj tajni liturgije je ugrađen naš život, sloboda i ljubav. Samo u toj tajni mi poznajemo tajnu mučenika koji su pred Bogom živi i koji nas ovdje okupljaju”, poručio je mitropolit Dimitrije.

Predsjednik mjesne zajednice Prebilovci Aleksa Dragićević prisjetio se osveštanja Hrama prije deset godina, te dodao da danas Prebilovci žive i da se osjeti velika blagodat i radost.

“Mi posljednjih deset godina imamo više od 100.000 poklonika. Malo se zna o našim stratištima, ali ovi naši mučenici sami prizivaju poklonike. Ovo je nastradalnije selo u Evropi. Ovdje su pobijene sve žene i djeca”, naglasio je Dragićević.

On je istakao da su ovi mučenici postradali i u komunizmu kada su bili zabetonirani, postradali su i u posljednjem ratu kada su njihove mošti minirane, a postradali su i nakon toga kada su na njihovim moštima napravili deponiju smeća.

Dragićević je rekao da u Prebilovcima danas ima života, ali i problema, napomenuvši da ovdje trenutno živi 40 povratnika koji se nadaju većem povratku kada na ovom mjestu nikne manastir.

Povratnici u Prebilovce još nemaju vodovod i nadaju se da će obećanja koja su dobili po tom pitanju biti ispunjena, te da će se graditi konak u Prebilovcima, ali i sportski tereni.

Danilo Arnaut, potomak učiteljice Stane Arnaut, koju su svirepo ubile ustaše, rekao je da je njegova tetka predavala u Dobranjama i Gabeli, a nakon toga u Prebilovcima.

On je naveo da mu je otac pričao da su njegovu tetku silovali i nakon toga je zaklali, ali i da je prije toga mučena.

Danilo Arnaut kaže da je ovo selo za njega sve na svijetu i da svaki put ovdje ostavi dušu, te da je danas u Prebilovce donio sliku svoje tetke i poklonio je Biblioteci “Sveta Stana Arnaut”.

Obilježavanju ovoga, za Hercegovinu važnog događaja, prisustvovao je veliki broj vjernika, kao i ministar bez portfelja Vlade Srbije zadužen za oblast međunarodne ekonomske saradnje i oblast društvenog položaja Crkve u zemlji i inostranstvu Nenad Popović i direktor Fonda za izbjegla, raseljena lica i saradnju sa Srbima u regionu Aleksandar Đedovac.

Bili su prisutni i načelnici opština istočne Hercegovine, i to Nevesinja Milenko Avdalović, Gacka Vukota Govedarica, Bileće Miodrag Parežanin, Istočnog Mostara Božo Sjeran, kao i Boško Tomić, izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.

Ustaše su masakr u Prebilovcima počinile između 6. i 11. avgusta 1941, pod komandom Ivana Jovanovića Crnog. Većina je živa bačena u jamu Golubinku, dok su ostali ubijani na licu mesta.

U Prebilovcima su bile sahranjeni posmrtni ostaci više od 4.000 Srba iz Hercegovine koji su ubijeni u Drugom svjetskom ratu i bačeni u 13 jama, a samo u Prebilovcima ubijeno je 830 Srba, uglavnom žena i djece, dok iz 57 porodica niko nije preživio pogrom.

Ovaj zločin je u bivšoj Jugoslaviji prikrivan, a 1961. godine jame u koje su bacani Srbi su zabetonirane.

Otkopavanje 13 jama na području donje Hercegovine počelo je 1990. godine, a kosti više od 4.000 Srba 4. avgusta 1991. godine su sahranjene u spomen-kosturnicu u Prebilovcima.

U junu 1992. godine tokom ofanzive “Čagalj” pripadnici HOS-a i HVO-a minirali su spomen-kosturnicu.

Po povratku Srba u Prebilovce poslije 2000. godine, ostaci kostiju su sakupljeni, a po izgradnji Hrama Hristovog vaskrsenja počivaju u njegovoj kripti.

Hram je sagrađen i osveštan 2015. godine u znak sjećanja na oko 4.000 Srba donje Hercegovine koje su ustaše ubile u Drugom svjetskom ratu, a koje je Srpska pravoslavna crkva iste godine kanonizovala.

Ovaj praznik ustanovljen je u kalendaru na datum kada su ustaše 1941. godine zvjerski ubile više od 850 mještana ovog sela, uglavnom žena i djece i bacile u jamu u Šurmancima nadomak Međugorja.

Hram u Prebilovcima sagrađen je uz pomoć predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i zahvaljujući donacijama Srba u dijaspori.

Urađen je po uzoru na Crkvu Hristovog groba u Jerusalimu, koja je simbol vaskrsenja i života.