Mijenjaju se pravila: Propusnice laka roba za zloupotrebe?!

26.09.2025. | 15:10

Više od 15.000 pograničnih propusnica izdato je otkako se BiH sa susjednim zemljama dogovorila o tom režimu prelaska državne granice koji je zaživio kada je Hrvatska postala punopravni član EU, a nakon deset godina nadležni su odlučili da promijene pravila da bi dodatno unaprijedili, ali i zaštitili ta dokumenta.

BiH ima potpisane sporazume o pograničnim propusnicama s Hrvatskom i Crnom Gorom. Sporazum sa Hrvatskom o pograničnom saobraćaju potpisan je 19. juna 2013. godine u Briselu, nekoliko dana prije nego što je Hrvatska ušla u EU, dok je izdavanje propusnica sa Crnom Gorom počelo 2023.

Pogranični saobraćaj podrazumijeva, naime, redovne prelaske zajedničke granice stanovnika pograničnog područja u skladu s pravilima tog režima radi boravka i kretanja usljed ekonomskih, socijalnih, porodičnih ili drugih opravdanih razloga na određeni period.

Pogranično područje prostire se uz granicu i uključuje naselja u BiH, ali i na teritoriji susjednih država. Propusnice, s druge strane, predstavljaju posebnu ispravu koja služi za prelazak granice pod uslovima pograničnog režima i može biti izdata samo stanovnicima u tom pojasu koji tu imaju i boravište najkraće godinu dana da bi mogli da prelaze preko prelaza i prelaznih mjesta koji su upisani u propusnicu.

U “Službenom glasniku BiH” je, naime, polovinom ovog mjeseca objavljen novi Pravilnik o pograničnim propusnicama čime su prestala da važe pravila koja su bila na snazi od 2015.

Ključne razlike se, kako su pojasnili za “Glas” u Graničnoj policiji BiH, odnose na usklađivanje sa EU standardima, uvođenje elektronske aplikacije za unos podataka te strože tehničke i bezbjednosne karakteristike.

– Novi pravilnik jasno precizira rokove za dopunu dokumentacije, a to je 15 dana, prijavu gubitka/štete i uvodi formalizovanu potvrdu o prijavi. Obavezuje oglašavanje nevažeće propusnice u “Službenom glasniku” BiH i propisuje strože kontrole u vezi sa zamjenom, prestankom važenja i sankcionisanjem zloupotrebe propusnica – rekli su u Graničnoj policiji.

Podaci iz evidencija graničara ukazuju na to da je do sada izdato više od 15.000 pograničnih propusnica, a najviše u jedinicama Doljani, Velika Kladuša, Neum i Trebinje.

Opšti zaključak je da je do sada utvrđen manji broj zloupotreba propusnica.

– Zloupotrebe su se uglavnom odnosile na korišćenje propusnice za prelazak prelaza koji nije upisan na propusnicu, njeno korišćenje u svrhu krijumčarenja osoba i roba. Tu je i zloupotreba u kojoj osoba daje svoju pograničnu propusnicu drugoj osobi da bi je koristila – kazali su u Graničnoj policiji.

Pogranične propusnice su bile tema i izvještaja o radu predstavnika BiH u Mješovitoj komisiji za praćenje sprovođenja Sporazuma između te dvije zemlje za 2024. godinu, odnosno tijela koje je nadležno da prati aktivnosti i probleme na ovom polju s obje strane granice.

Predstavnici obje strane su, na jednom od sastanaka, razmijenili podatke o broju izdatih propusnica te skrenuli pažnju na praktične probleme u vezi sa izdavanjem propusnica. Tada je konstatovano da jedan od problema leži u tome što strana nema uvid u zahtjeve i osobe kojima je BiH strana izdala propusnicu. Ista je situacija i u BiH.

Dešavalo se, kako je navedeno u tom izvještaju, da je izdata propusnica na osnovu ovjerene izjave kod notara da je osoba rodbinski povezana sa osobama koje žive u pograničnom području BiH, iako u stvarnosti nema te poveznice. Na istoj sjednici je definisano da je komisija upoznata sa potrebom bolje razmjene informacija o propusnicama, a s ciljem sprečavanja zloupotrebe i dokumenata i pograničnog režima koji predstavlja izuzetak od opštih pravila kojima se uređuje prelazak zajedničke državne granice.

Komisija

U sastav Mješovite komisije za praćenje sprovođenja Sporazuma imenovano je pet predstavnika BiH i njihovi zamjenski članovi, a čine je službenici Ministarstva inostranih poslova, Granične policije, Uprave za zaštitu zdravlja bilja, Kancelarije za veterinarstvo BiH i Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Prva sjednica te komisije održana je u oktobru 2015. u Zagrebu.