FOTO: BL portal
Loše brojke na Svjetski dan učitelja! Sindikat: Sve manje nastavnog kadra FOTO
05.10.2026. | 11:54
Dodaj BL Portal kao Google izvor
Položaj prosvjetnih radnika, nedostatk nastavnog kadra, preopterećenost administracijom, plate, uslovi rada, ali i sve veći problem nasilja nad prosvjetarima, bile su neke od tema o kojima je danas bilo riječi na sjednici Republičkog odbora Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske u Banjaluci, održanoj povodom Svjetskog dana prosvjetnih radnika.
Svjetski dan učitelja obilježava se 5. oktobra, a ovogodišnji datum posebno je značajan jer se navršava 60 godina od usvajanja preporuke MOR-a i UNESCO-a o statusu nastavnika. Ovogodišnja globalna tema posvećena je zaštiti profesije, unapređenju njenog statusa i budućnosti obrazovanja.
Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske Dragan Gnjatić poručio je da prosvjetni radnici moraju imati bolji materijalni i društveni položaj, ali i veću zaštitu na radnom mjestu.
Posebno je upozorio na nasilje nad prosvjetnim radnicima, koje, kako kaže, dolazi od roditelja, učenika, ali i drugih osoba.
“Moramo zaštititi prosvjetne radnike od nasilja. Potrebna nam je i stroža kaznena politika kada je u pitanju nasilje nad prosvjetnim radnicima”, rekao je Gnjatić.
Sve vidljiviji nedostatak kadra
On je ukazao i na problem nedostatka nastavnog kadra, navodeći da se u pojedinim školama već angažuju penzionisani nastavnici, dok je sve manje mladih koji se odlučuju za nastavničke fakultete.
Prema njegovim riječima, nedostaju nastavnici matematike, fizike, hemije, biologije i drugih predmeta, a posebno je izražen i nedostatak vaspitača u predškolskim ustanovama.
“Imamo situaciju da se mladi sve manje odlučuju za ovaj poziv. Moramo učiniti da prosvjetni rad bude siguran, pristojno plaćen i društveno cijenjen posao”, rekao je Gnjatić.
Da problem nedostatka kadra nije samo pitanje statistike, već svakodnevni problem u školama, pokazala je i učiteljica i predsjednica Regionalnog odbora Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Božica Gligorić.
Ona je navela primjer škole u Doboju u kojoj trenutno nedostaje čak sedam nastavnika.
“Konkretno u Doboju, u mojoj školi, sedam nastavnika nedostaje. I znači, ja kada odem, mene koleginica mora u duploj smjeni mijenjati. Nema niko, apsolutno, nema niko na birou”, rekla je Gligorić.
Dodala je da je problem još izraženiji kada radnik treba da ode na bolovanje.
“Ja recimo sad imam pravo na trudničko bolovanje u isplaćenom iznosu od sto posto, ali da bih ja otišla na bolovanje, koleginica mora raditi u plus smjeni. Nema niko na birou, apsolutno”, rekla je ona.
Kako je pojasnila, škola problem rješava tako što kolega koji radi dodatnu smjenu bude plaćen, ali to, kako kaže, ne rješava suštinu problema.
“Ali šta znači raditi u dvije smjene? Raditi u jednu i još u drugoj smjeni”, istakla je Gligorić.
Kao jedan od razloga zbog kojih se mladi ne odlučuju za nastavnički poziv navela je materijalni položaj prosvjetnih radnika.
“Vjerujte, ako jedan konobar ima veću platu od prosvjetnog radnika, kome će to biti prioritet da upiše bilo koji fakultet učiteljskog smjera i da se bavi ovim zanimanjem, osim onog nekog našeg unutrašnjeg entuzijazma i ljubavi prema ovom pozivu”, rekla je Gligorić.
Ona je upozorila da se nastavnicima posljednjih godina sve više vremena oduzima administrativnim poslovima, umjesto da se bave onim što bi trebalo da bude njihova osnovna uloga, djecom.
“Nego nauči dijete, bitnije je na neki način zapisati da si to uradio, a koliko vremena ostane za samo podučavanje, vaspitanje, što bi trebalo da bude i osnova vaspitno-obrazovnog rada”, rekla je Gligorić.
Istakla je da je zabrinuta zbog sve manjeg broja radnika u obrazovanju.
“Mene hvata strah za sopstvenu djecu, šta će biti, jer kad vidim koliko je malo radnika”, rekla je ona, poželjevši kolegama više strpljenja i bolje materijalne i društvene uslove rada.
Manjak i vrtića i vaspitača
O problemima u predškolskom obrazovanju govorila je predstavnica Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka Slađana Mišić, koja je podsjetila da se 5. oktobar ove godine poklapa i sa početkom Dječije nedjelje.
“Podržite dijete, ono je budućnost ove planete”, poručila je Mišić.
Ona je ukazala na nekoliko problema koji se godinama ponavljaju, kao nedovoljan broj mjesta u vrtićima, zatvaranje školskih odjeljenja i nedostatak vaspitača.
“Nemamo dovoljno mjesta u vrtićima, zatvaraju se školska odjeljenja, nemamo kadra među vaspitačima. To su deficitarna zanimanja”, rekla je Mišić.
Prema njenim riječima, potrebno je da se zaposleni u obrazovanju više ujedine i kroz sindikalno djelovanje insistiraju na svojim pravima.
Centar za predškolsko vaspitanje i obrazovanje Banjaluka, kako je navela, ima 33 objekta na različitim lokacijama, dok se grupe uglavnom formiraju u skladu sa propisanim normama.
Gnjatić je, govoreći o predškolskom obrazovanju, upozorio i na problem kapaciteta, navodeći da veliki broj djece i dalje ne može dobiti mjesto u vrtiću, dok su privatni vrtići za mnoge roditelje preskupi.
On smatra da problem nedostatka mjesta ne može biti riješen samo subvencijama, već sistemskim rješenjima i povećanjem kapaciteta.
Poseban problem predstavljaju i velike škole u gradovima, gdje zbog nedostatka prostora učenici rade u više smjena.
“Imamo škole koje rade u tri, pa čak i četiri smjene. Dvije smjene su nešto što je uobičajeno, ali tri ili četiri smjene su ozbiljan problem”, rekao je Gnjatić.
On je ukazao i na problem prevelikog broja djece u pojedinim odjeljenjima, kao i na posljedice koje takva situacija može imati po nastavnike i učenike.
Šta uraditi s platama?
Govoreći o najavama da bi prosječna plata u Republici Srpskoj do sredine naredne godine mogla dostići 1.000 evra, Gnjatić je rekao da sama prosječna plata nije dovoljna za procjenu položaja prosvjetnih radnika.
Kako je objasnio, postoji velika razlika između plata različitih kategorija zaposlenih, zbog čega sindikat insistira na pravednijim odnosima među platama i ispravljanju anomalija u zakonima o platama.
Prosvjetari su upozorili i na uslove rada tokom ekstremnih temperatura. Gnjatić je naveo da su početkom septembra, tokom velikih vrućina, nastavnici i djeca teško podnosili boravak u učionicama, zbog čega će, kako smatra, biti potrebno sistemski rješavati pitanje hlađenja i grijanja škola.
“Obrazovni sistem nije potpuno potonuo”, poručio je Gnjatić, ali je dodao da postoje ozbiljni problemi koji zahtijevaju sistemska rješenja.
Poruka sa današnje sjednice bila je da bez ulaganja u ljude koji rade sa djecom nema ni kvalitetnog obrazovanja, a problem nedostatka nastavnika, vaspitača i prostora za djecu postaje sve izraženiji.
“Moramo učiniti da mladi ljudi vide prosvjetu kao posao od kojeg mogu dostojanstveno da žive, a ne da nakon završenog fakulteta odlaze da rade kao vozači u inostranstvu”, zaključio je Gnjatić.
