Ljudi od struke upozorili: Pored leptospiroze glodari prenose i mišju groznicu

26.05.2025. | 15:02

Pored leptospiroze čija je epidemija na području Kantona Sarajevo proglašena 23. maja, a koju prenose glodari, iz Zavoda za javno zdravstvo KS upozoravaju na još jedno oboljenje koje prenose glodari, a radi se hemoragijskoj groznici sa bubrežnim sindromom (HGBS), u narodu poznata kao “mišja groznica”.

Hemoragijska groznica sa bubrežnim sindromom (HGBS), u narodu poznata kao “mišja groznica”, je prirodno žarišna bolest koja spada u skupinu zoonoza, bolesti koje se prenose sa životinja na čovjeka.

“U FBiH, bolest se najčešće javlja u Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Srednjobosanskom kantonu, ali ima slučajeva i na području Sarajevskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona”, navode iz Zavoda.

Prema podacima JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, u Kantonu Sarajevo, 2014. godine prijavljeno je 16 slučajeva HGBS, 2015. i 2016. nije bilo registrovanih slučajeva HGBS, 2017. prijavljena su dva slučaja HGBS, 2018., 2019, i 2020. nije bilo prijavljenih slučajeva, 2021. registrovano je osam slučajeva, a 2022. registrovana su tri slučaja.

“U toku 2023. ponovo se registriraju dva slučaja, a u 2024. godini pa sve do danas 26. maja 2025. godine više nije bilo novih slučajeva”, ističu iz Zavoda.

Pojašnjavaju da se može javiti u vidu epidemije, nakon blage zime koja pogoduje najezdi glodara.

“Godine u kojima se javi veći broj oboljelih, nazivaju se mišjim godinama. Najčešće obolijevaju vojnici, šumari, lovci, izletnici, poljoprivrednici, domaćice, tj. svi oni koji se zbog prirode svog posla, hobija ili aktivnosti često nalaze na mjestima gdje se nastanjuju glodari”, ističu iz Zavoda.

Nosioci (rezervoari) hantavirusa su sitni šumski glodari: šumska voluharica, žutogrli poljski miš, prugasti poljski miš i šumski miš.

“Kućni miš ne prenosi hantaviruse. Nije dokazano da se virus može prenijeti vektorima kao što su insekti, krpelji, buhe, uši i drugi. Postoji nekoliko studija koje pokazuju mogućnost infekcije hantavirusima kod mačaka i pasa, ali nikada nije dokazan prijenos virusa s tih životinja na ljude. Virus se ne prenosi sa čovjeka na čovjeka”, naglašavaju iz Zavoda.

Neke od preventivnih mjera na otvorenom su izbjegavanje ležanje i sjedenje direktno na šumskom zemljištu, te čuvati hranu i piće, tako da bude čvrsto zapakovana ili zatvorena u posudi, a lične stvari skloniti od mogućeg dodira s glodrima i njihovim izlučevinama.

Među preventivne mjere u zatvorenim prostorijama spada spriječavanje ulaza glodarima u stambene objekte, kao i ne ostavljanje smeća u ostavama, podrumima, garažama, tavanima i vikendicama.