Ljudi brzopleto kupuju ljubimce! Rasni psi zbog hira i neodgovornosti postaju lutalice

03.05.2023. | 07:03

Kroz istoriju se navodi da je pas najbolji čovjekov prijatelj. Krasi ih inteligencija i odanost i već vijekovima čine ljude srećnim, ali, nažalost, mnogi ljudi ne uzvrate tu istu odanost psima.

Svjedok o napuštenim “najboljim prijateljima” je Svjetlana Trifunović, koja je prije tri godine osnovala Udruženje za zaštitu životinja “Vardi” u Kotor Varošu, a kako je rekla u razgovoru za “Nezavisne novine”, već deset godina volontira i radi na zbrinjavanju napuštenih pasa.

Ona je prije nekoliko dana, na proširenju kraj magistralnog puta u pravcu Kotor Varoš – Čelinac, pronašla i spasila život slijepom i starijem psu, rase haski.

“Prvo sam mislila da se radi o povrijeđenom psu, jer je ležao nepomičan u ugaženoj travi, što je znak da je tamo ležao duže vrijeme. Kada sam mu prišla i dotakla ga, pas je reagovao i krenuo da me prati, ali se na sam zvuk automobila koji su prolazili vratio na mjesto gdje je ležao, jer mu prostor nije poznat. Tada sam shvatila da je slijep i da se jako plaši, jer sam već prije imala iskustva sa slijepim psima”, objašnjava Trifunovićeva i dodaje da su ga nazvali Thor i da je nakon veterinarskog pregleda utvrđeno da je star oko devet godina i u potpunosti slijep, bez čipa, tako da se ne može otkriti ko je bio prethodni vlasnik, ali generalno dobrog zdravlja.

Pošto su kapaciteti u “Vardiju” popunjeni do zadnjeg broja, a i zbog specifičnosti stanja u kome se Thor nalazi, na društvenim mrežama pokrenuta je akcija pronalaska odgovorne osobe koja bi se brinula o njemu.

“Niko se nije javio, ali smo uspjeli uz pomoć donatora da mu obezbijedimo smještaj u pansionu ‘Šapa’, koji se nalazi u Šargovcu u Banjaluci. Trenutno mi je ideja da on tamo i ostane, dok se kod mene ne oslobodi mjesto i stvore uslovi za njegov boravak, ali može da potraje dok se to desi. On je na sigurnom u pansionu, gdje je smješten još jedan stariji pas, istarski gonič, koga sam spasila u decembru prošle godine”, kazala je Trifunovićeva.

Ističe da ljudi nisu svjesni činjenice da od 30 do 40 odsto napuštenih pasa čine rasni psi, u šta se ona uvjerila tokom decenije rada i zbrinjavanja napuštenih pasa.

“Ljudi brzopleto donesu odluku i nabave rasnog psa, najčešće haskija, kome cijena ide od 100 do 1.000 KM, ali se ne raspitaju kakav je to pas, koliko aktivnosti traži, kakve potrebe ima. Najčešće napuštaju haskije, zlatne retrivere, njemačkog i belgijskog ovčara, bosanskog goniča. To su jako lijepi, ali zahtjevni i radni psi, koji traže jako puno kretanja, jer svaki genetski napravljen pas je modifikovan da nešto radi i ukoliko njemu to nije ispunjeno, on postaje frustriran, ljudi nemaju vremena da se bave psom i zato mnogi završavaju na ulici i u azilima. Napuštaju pse i kada ostare i kada ne mogu ili ne žele izdvojiti novac za njihovo liječenje i brigu”, kazala je Trifunovićeva.

Smatra da je nevjerovatna činjenica da se ljudi ne žele odazvati na brojne apele Udruženja za zaštitu životinja da prime pse u svoja dvorišta na određeno vrijeme, što bi im bilo i plaćeno.

“Poznajem jako puno ljudi koji imaju uslove, ograđena dvorišta, ljubitelji su životinja, ali i pored ponuda za pokrivanje troškova brige, ne žele da preuzmu odgovornost privremene brige i pomoći oko napuštenih pasa. Zbog toga smo prinuđeni da pse kao Thor smjestimo u pansion, koji nije azil, tu su najčešće vlasnički psi, dok su njihovi vlasnici na odmoru, i taj smještaj ima dobre uslove, ali i košta. Naravno, pse ne možemo ostaviti u uslovima koji nisu humani, na lancu ili pored neke štale, mi se brinemo da psi budu adekvatno zbrinuti i za to mi nije žao dati novac, kao ni našim donatorima”, objašnjava Trifunovićeva.

Ističe da za Thora traže odgovarajuću porodicu, koju on zaslužuje, ali da to neće biti lako i učiniti.

“Naravno, nije bio čipovan, ali sada jeste, dobio je vakcinu protiv bjesnila, pasoš, zaštitu od buva i krpelja, i čišćenje od unutrašnjih parazita. Ima apetit samo takav, a tek što je veseo. Kod veterinara na stolu se izvrnuo na leđa da se mazi, svima prilazi. Dok je na povocu, osjeća sigurnost, pa vuče ispred nas. U pansionu je počeo već da trčkara po dvorištu, upoznao je nove drugare, a njuh mu je izgleda vrlo izoštren, pa se jako dobro snalazi u prostoru. Skontao je odmah gdje se ulazi u objekat, sa koje strane su vrata, i dokle ide ograda. Uvijek se nanovo iznenadim kakvu dobru orijentaciju i inteligenciju imaju slijepi psi”, kaže Trifunovićeva.

Uputila je apel ljudima da dobro razmisle prije nego što se odluče i kupe psa, kao i da se obrate lokalnim azilima i udruženjima za zaštitu životinja za savjete i udome psa, pa makar i na određeno vrijeme.

“Kada psa kupite, vi ga poslije nemate gdje vratiti, krajnja adresa je ulica, čime ugrožavate psa, ali i živote ljudi. To nije samo problem ljubitelja pasa, već čitave zajednice. Napušteni psi su opasnost na putevima, često su uzrok saobraćajne nezgode, iako po prirodi mirni, mogu napasti stoku, jer su napušteni i gladni, ali i ljude. Prvi ti ljudi koji napuste psa ne razmišljaju o široj slici i posljedicama”, kazala je naša sagovornica i dodala da vlasnici pasa zaboravljaju da su Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja RS, koji je na snazi od 2008. godine, obavezni čipovati pse.

Goran Milojević, predsjednik Udruženje za zaštitu životinja “Kerber” iz Banjaluke, rekao je za “Nezavisne novine” da je sve veći broj napuštenih pasa na ulici, a za to krivicu snose neodgovorni vlasnici. Trenutno je kod njih zbrinuto više od 20 pasa, a kako ističe, zbrinuli bi i više, ali nisu u mogućnosti zbog ograničenog kapaciteta mjesta.

“Pod našom brigom imamo jednog invalidnog psa, nekoliko starijih pasa, mješanaca, ali i rasnih pasa, napuštenih od strane vlasnika. To su često bolesni, povrijeđeni i zanemareni psi. Problem našeg društva je što jedna rasa psa postane trend, pa kada taj trend zamijeni drugi, tako i pse mijenjaju, kao da su predmeti u pitanju”, kazao je Milojević.

Ističe da mu nikada neće biti jasno zašto ljudi nabavljaju pse, a ne informišu se o obavezama koje takva odluka nosi.

“Bar je danas lako se informisati, saznati kakva je rasa psa, koliko je pas aktivan, uopšteno, šta je potrebno za odgovorno vlasništvo. Prvo i glavno kod nabavljanja psa je svijest da dobijate novog člana porodice koji može da živi 10, 15 ili više godina sa vama. Pas, kao i svako drugo živo biće, ima potrebe. Potrebu da jede, da se kreće, da ima dovoljno pažnje, i da mu se omogući medicinska i veterinarska briga”, objašnjava Milojević i apeluje na ljubitelje životinja da posjete azile i lokalna udruženja, gdje ih sigurno čeka najbolji prijatelj.