Konkursi u prosvjeti pod lupom: Intervju odlučuje, a ko ga kontroliše

23.03.2026. | 06:56

Zapošljavanje u prosvjeti, koje bi trebalo da bude zasnovano na znanju, radu i jasno utvrđenim kriterijumima, i dalje izaziva sumnju među kandidatima. Najveći problem, kako za BL portal tvrde oni koji godinama izlaze na konkurse u Republici Srpskoj, jeste intervju – dio procedure koji često odlučuje, a istovremeno, po njima, ostaje najmanje transparentan i praktično izvan kontrole.

Za mnoge svršenе studente, konkursi predstavljaju jedinu realnu šansu da započnu karijeru u struci. Kako to izgleda u praksi, najbolje svjedoče oni koji su kroz taj proces prošli više puta. Razgovarali smo sa profesorima srpskog jezika i književnosti i geografije, koji iza sebe imaju brojne pokušaje zapošljavanja.

Utisci kandidata: „Dva boda koja odluče sudbinu“

Njihova iskustva gotovo su identična – najveći problem vide u intervjuu.

„Izlazila sam na konkurse u desetine navrata i najviše sam nezadovoljna procesom intervjua. Pitanja su uglavnom opšta – zašto sam izabrala ovaj poziv, šta volim u vezi s njim i slično. Izađem iz prostorije sa osjećajem da sam sve uradila kako treba i da nema prostora da izgubim bod, a onda izgubim dva boda – i to je presudno“, kaže profesorica srpskog jezika i književnosti.

Dodaje da su upravo ti bodovi često razlika između zaposlenja i ostanka na evidenciji nezaposlenih.

Profesor geografije iz Banjaluke imao je slično iskustvo.

„Već sam razočaran, jer na intervju ne mogu da utičem. Pitanja su takva da uvijek znam odgovor, ali nikada nisam dobio maksimalan broj bodova. Godinama sam na evidenciji Zavoda za zapošljavanje i sve je teže vjerovati da će znanje biti dovoljno“, ističe on.

Dodaje da ne dovodi u pitanje zakonitost procesa, ali smatra da bi sistem trebalo unaprijediti.

„Ne kažem da sve nije po propisima, ali bih volio da bude transparentnije. Možda bi trebalo više vrednovati test, a intervju smanjiti ili potpuno izbaciti.“

Sagovornici se slažu u još jednoj stvari – osjećaju da nad procesom nema dovoljno kontrole.

„Žalila sam se, ali bez rezultata. Nemam ni sredstava ni energije da ulazim u duge pravne postupke. Nadam se da će se proces vremenom učiniti pravednijim“, navodi profesorica.

Propisi postoje, odgovornost na školama

Iz Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske poručuju da je procedura prijema radnika u potpunosti u nadležnosti škole, odnosno direktora, te da su svi koraci jasno definisani zakonima i pravilnicima.

Naglašavaju da Zavod nema ovlaštenja da kontroliše konkursne procedure, već da se bavi stručnim i savjetodavnim poslovima u oblasti obrazovanja. Kontrolu zakonitosti, kako navode, vrši Prosvjetna inspekcija.

Inspekcija: Ima nepravilnosti, ali intervju ostaje „nedodirljiv“

Iz Republičke uprave za inspekcijske poslove potvrđuju da su pritužbe kandidata česte i da se najčešće odnose na nepravilnosti u raspisivanju konkursa, bodovanju i sprovođenju intervjua.

Prema njihovim podacima, tokom protekle godine izvršeno je oko 120 kontrola konkursnih procedura, a u približno 30 slučajeva utvrđeni su određeni propusti.

Ti propusti variraju od administrativnih nedostataka, poput neažurnog vođenja zapisnika, do ozbiljnijih problema kao što su nepravilno raspisani konkursi ili pogrešno bodovanje kandidata.

Međutim, ključni problem ostaje upravo intervju.

„Bodovi koje kandidat ostvaruje po drugim osnovama utvrđuju se matematički i lako su provjerljivi. Inspekcija u tom dijelu može brzo reagovati. Međutim, intervju predstavlja procjenu komisije o profesionalnim karakteristikama i kompetencijama kandidata i u tom segmentu ne postoji mogućnost preispitivanja ocjene“, navode iz inspektorata.

To u praksi znači da upravo onaj dio koji često odlučuje nije moguće objektivno kontrolisati.

Ministarstvo: Pravni lijek postoji, ali praksa je drugačija

Iz Ministarstva prosvjete i kulture navode da su škole samostalne u procesu zapošljavanja, u skladu sa važećim propisima.

Konkursi se raspisuju putem Zavoda za zapošljavanje, a selekciju kandidata sprovodi komisija koju imenuje direktor škole. Kandidati koji smatraju da su oštećeni imaju pravo da podnesu prigovor školskom odboru, čija je odluka konačna u upravnom postupku, uz mogućnost pokretanja sudskog spora.

„Važeći propisi imaju za cilj da obezbijede transparentnost, ravnopravnost i jednake mogućnosti za sve kandidate“, navode za BL portal iz Ministarstva.

Ipak, u praksi, mnogi kandidati odustaju od daljih koraka zbog složenosti i trajanja postupaka. Ovakva situacija traje već godina i nikako da se pronađe model da konkursi ne budu samo zakoniti, već i vidljivo pravedni.

Dragan Milošević, BL portal