Kako se plete vijenac za Đurđevdan: Stavlja se na ulazna vrata da bi u kući bilo zdravlja i blagostanja

05.05.2022. | 18:29 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Đurđevdan je jedna od najrasprostranjenijih srpskih slava kada se 6. maja obilježava stradanje Svetog Đorđa, odnosno Georgija.

Međutim, zbog velikog značaja koji ovaj dan ima u hrišćanskom svijetu, ljudi poštuju mnogobrojne običaje i obrede koji se vezuju za ovaj dan.

Osim što je crkveni praznik i crveno slovo, Đurđevdan je u narodu praznovan i kao dan koji označava prelaz između zime i ljeta, vremenska odrednica za mnoge poljske radove, ali i za borbu protiv Turaka koja je opjevana u epskim pjesmama – od Đurđevdana do Mitrovdana, odnosno od hajdučkog sastanka, do hajdučkog rastanka. Takođe, mnogi se na ovaj dan mole za plodnost, zdravlje i zaštitu, kako svoju ličnu, tako i svojih useva i stoke.

Mnogi običaja je vezano za ovaj praznik. Jedan od njih je kupanje đurđevdanskom vodom.

Uoči Đurđevdana trebalo bi da se napravi vijenac koji se stavlja na ulazna vrata i na kapiju, kako bi u kući bilo zdravlja i blagostanja, a na njivi ploda i roda.

Koristi se mlječika

Međutim, postavlja se pitanje kako se najpravilnije isplesti vuhenac za Đurđevdan i od kojeg cvijeta.

Najčešće se koristi mlječika, koja je nježna i mekana poljska biljka, pogodna za oblikovanje. Podijelite bokore u nekoliko delova pa dio po dio vezujte koncem ili tanjim kanapom jedan za drugi. Kada završite pravljenje kruga, ukrasite ga poljskim cvuhećem ili lhekovitim biljem- drenom (za dobro zdravlje ukućana), grabom (da se neudate djevojke i neoženjeni momci “grabe” za partnere), kamilicomili sezonskim cvijećem po želji. Cvijeće možete plesti zajedno s mlječikom ili dodati kasnije i učvrstiti koncem.

U nekim krajevima običaj je da se na vijenac zabode jedna grana mladog lješnika, a osim mlječike, za pravljenje vijenca može da se koristi i mirisni đurđevak.