FOTO: Ustupljena fotografija
Kako do startapa u Banjaluci: Božana je “uskočila” u posao i nije se pokajala FOTO
15.09.2026. | 15:00
Dodaj BL Portal kao Google izvor
Greške u fakturama, duplirani brojevi računa i pogrešni kursevi bili su svakodnevni problem koji je Božana Ćorda primjećivala radeći sa klijentima u računovodstvenoj agenciji. Iz tog iskustva nastala je „Moja firma“, banjalučka aplikacija koja danas ima više od 450 aktivnih korisnika. Međutim, put od prepoznatog problema do održivog posla otvorio je i pitanje koje muči mnoge domaće startape. Kako finansirati razvoj dok posao još ne počne da donosi stabilne prihode?
Suosnivačica „Moje firme“ za BL portal kaže da znanja i ideja ima, da su edukacije i mentorstvo sve dostupniji, ali da nedostaje sistemska finansijska podrška prilagođena prvim koracima tehnoloških kompanija.
Njena preduzetnička priča počela je u računovodstvenoj agenciji „BOffice“, među dokumentima i računima koje je trebalo provjeravati i ispravljati.
„Primijetila sam da veliki broj klijenata za fakturisanje i dalje koristi Excel, Word ili druge alate koji uopšte nisu namijenjeni toj svrsi, što je često rezultiralo greškama, dupliranjem brojeva faktura i pogrešnim kursevima. U razgovoru sa Miroslavom, vlasnikom softverske firme ‘BitCubes’, shvatila sam da smo prepoznali isti problem, pa smo odlučili da udružimo snage“, ističe Ćorda.
Tako su spojili računovodstveno iskustvo i razvoj softvera, sa ciljem da preduzetnicima pojednostave izdavanje računa.
Danas više od 100 preduzetnika svakodnevno koristi ovu platformu za fakturisanje. Aplikacija je prošla i proces akreditacije u okviru novog sistema fiskalizacije, pa funkcioniše i kao elektronski fiskalni uređaj.
Do korisnika se ne dolazi preko noći
Ćorda prvu godinu poslovanja radije opisuje kroz izazove nego kroz prepreke. Jedan od najvećih bio je pronaći put do klijenata. To je zahtijevalo isprobavanje različitih pristupa, direktne razgovore i osluškivanje onoga što korisnicima zaista treba.
„U preduzetništvu ništa ne dolazi preko noći. Obično su potrebne dvije do tri godine da se posao u potpunosti ustabili, a uspjeh zahtijeva veliku količinu truda, rada, istrajnosti i spremnosti na prilagođavanje“, poručuje Ćorda za BL portal.
U razvoju poslovanja značili su im predakceleracijski TechIn program Fondacije 787 i radionice Startap savjeta pri Područnoj privrednoj komori regije Banja Luka. Takva podrška pomaže osnivačima da provjere ideju, bolje razumiju tržište i pripreme naredne korake. Ipak, ostaje pitanje novca kojim te korake treba platiti.
„Nažalost, ni na gradskom ni na entitetskom nivou trenutno ne postoji sistemska finansijska podrška prilagođena specifično razvoju startapa. U praksi se i dalje ne pravi jasna razlika između tehnoloških startapa i tradicionalnih biznisa, poput otvaranja zanatske radnje. Ipak, Zakonom o inovacionoj djelatnosti uspostavljena je osnova za osnivanje Fonda za inovacionu djelatnost i iskreno se nadamo njegovom brzom pokretanju, jer nam je finansijska injekcija u ranoj fazi ključni korak koji nedostaje“, naglašava Ćorda.
Upravo je razlika između startapa i drugih novih poslova važna za razumijevanje ovog problema. Otvaranje pekare, salona ili zanatske radnje uglavnom podrazumijeva pružanje poznate usluge lokalnim kupcima. Tehnološki startap razvija proizvod koji bi mogao da koristi mnogo veći broj ljudi na različitim tržištima, ali tek treba da dokaže da za njega postoji dovoljna potražnja.
Zbog toga razvoj proizvoda, njegovo testiranje i potraga za održivim načinom poslovanja mogu trajati znatno prije nego što prihodi postanu stabilni. Podrška u tom periodu, upozorava Ćorda, ne može se svesti na iste mjere za sve koji tek pokreću posao.
Banjaluka za početak, svijet kao tržište
Na pitanje koliko je banjalučko tržište spremno za inovativne poslovne modele, Ćorda odgovara da ambicije startapa od početka moraju biti šire od lokalnih.
„Startapi uopšte ne bi trebalo da budu ograničeni lokalnim okvirom, već da im primarni cilj od prvog dana bude globalno tržište. Banju Luku i BiH treba iskoristiti prvenstveno kao bazu za testiranje ideja i razvoj rješenja, dok fokus mora biti usmjeren van naših granica. Suštinsko pitanje nije da li je lokalno tržište spremno, već da li su naši timovi spremni da razvijaju startape za globalnu scenu“, kaže Ćorda.
Pomake, ipak, vidi. Kao važne korake u posljednje dvije godine izdvaja osnivanje Naučno-tehnološkog parka i Startap savjeta, razvoj mreža poslovnih anđela i STARTER konferenciju, usmjerenu na podršku novim generacijama osnivača.
Edukacije se pune, priprema se i prostor za nove timove
Iz Gradske razvojne agencije Banja Luka, CIDEA, navode da među preduzetnicima postoji veliko interesovanje za besplatne obuke. Programi posvećeni vještačkoj inteligenciji, digitalnom marketingu i energetskoj efikasnosti brzo popune raspoloživa mjesta.
Uz redovne edukacije i subvencije Grada, izdvajaju projekat „Brain Hub BL“, pokrenut početkom godine. Zamišljen je kao mjesto na kojem bi se povezivali preduzetnici, startapi, frilenseri i akademska zajednica.
Prema najavama iz Agencije, novi timovi trebalo bi da dobiju radni prostor, mentorstvo i podršku u razvoju poslovnih ideja, kako bi lakše napravili prve korake prema tržištu.
Za osnivače koji tek počinju takva pomoć može da olakša put. Ipak, iskustvo „Moje firme“ pokazuje da uz prostor, savjete i obuke ostaje još jedan važan zadatak. Potrebno je finansirati vrijeme između prve verzije proizvoda i trenutka kada od njega može da se živi.
