Kad učitelj živi od zamjena: Mladi prosvjetari u Srpskoj u ozbiljnom problemu FOTO

Nikolina Stojanović | BL Portal

16.07.2026. | 13:22 Dodaj BL Portal kao Google izvor

Imam li posao? I imam i nemam. Zapravo, imam ugovor do septembra i ne znam šta me čeka nakon toga. Ovako za BL portal kaže mlada učiteljica, tačnije, profesor razredne nastave, koja godinama umjesto stalnog radnog mjesta ima samo “privremene angažmane”.

Ova mlada žena koja nije željela da se predstavi, objašnjava da, uprkos završenom fakultetu i brojnim prijavama za posao, već godinama radi samo kao zamjena za odsutne ili privremeno spriječene kolege, iako se uporno javlja na konkurse.

„Poslala sam na desetine prijava školama u Banjaluci, Laktašima, Gradišci i drugim okolnim mjestima, ali zasad uspijevam da radim uglavnom kroz zamjene. Posebno je teško onima koji nemaju mogućnost da traže posao van jednog grada ili mjesta“, kaže ona za BL portal.

Mnogo konkursa, ali ne i novih radnih mjesta

Da ova priča nije usamljen slučaj, svjedoče i brojke iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske. Kako kažu za BL portal, na njihovoj evidenciji krajem juna ove godine nalazila su se čak 222 profesora razredne nastave.

Ipak, iz Zavoda objašnjavaju da veliki broj raspisanih konkursa često stvara pogrešan utisak da nedostaje učitelja. U stvarnosti, značajan dio oglasa odnosi se na zamjene za zaposlene koji koriste bolovanje, porodiljsko odsustvo ili su privremeno odsutni, pa se isti konkurs može raspisivati više puta tokom godine.

U posljednje dvije i po godine, posredstvom Zavoda zaposleno je 535 profesora razredne nastave – tokom 2024. godine njih 257, prošle godine 225, a u prvih šest mjeseci ove godine još 50.

Istovremeno, broj nezaposlenih učitelja smanjen je sa 340 sredinom 2024. na 222 krajem juna ove godine, ali iz Zavoda naglašavaju da ni taj pad ne znači da su profesori razredne nastave postali deficitaran kadar.

“Smanjenje broja nezaposlenih učitelja ne treba automatski tumačiti kao dokaz nastanka deficita. Ono je dio šireg trenda smanjenja radno sposobnog stanovništva, uz uticaj zapošljavanja, migracija i drugih oblika odliva sa tržišta rada”, navode iz Zavoda.

Na jedan od ključnih problema upozorava i predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske Dragan Gnjatić.

„Činjenica je da danas imamo znatno manje djece nego ranije. Zbog toga su mnoge male područne škole prinuđene da se zatvaraju, jer pojedine više nemaju ni petnaest učenika. To je realnost sa kojom se obrazovni sistem već suočava“, kaže  Gnjatić za BL portal.

Najlakše u Banjaluci

Manji broj učenika znači i manje odjeljenja, a samim tim i manju potrebu za novim učiteljima, posebno u sredinama iz kojih se stanovništvo iseljava. U većim gradovima potrebe su izraženije, ali iz Zavoda za zapošljavanje ističu da se stanje razlikuje od škole do škole.

Najveća prijavljena potražnja prošle godine evidentirana je u Banjaluci, gdje su škole prijavile potrebu za 251 učiteljem. Slijede Doboj sa 162, Istočno Sarajevo sa 66, te Trebinje i Bijeljina sa po 63.

Međutim, ni ove brojke ne predstavljaju isto toliko novih radnih mjesta, jer značajan dio prijava otpada na privremene angažmane.

Demografija diktira školsku mrežu

Iako tvrde da u Srpskoj nema viška učitelja, iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske priznaju da pad broja djece i promjene u mreži škola utiču na mogućnosti zapošljavanja na neodređeno vrijeme.

Iz Ministarstva poručuju da se obrazovni sistem u Republici Srpskoj ne posmatra kroz višak zaposlenih, već kroz potrebe škola i demografska kretanja.

Međutim, upravo demografski pad posljednjih godina mijenja školsku mrežu, a svako ugašeno ili privremeno zatvoreno područno odjeljenje dugoročno znači i manju potrebu za nastavnim kadrom.

Kako kažu iz ovog resora, nijedna osnovna škola u posljednjih nekoliko godina nije zatvorena, ali mreža škola ipak se prilagođava broju učenika i stanju na terenu.

“Kada je riječ o područnim odjeljenjima, mreža škola se kontinuirano prilagođava demografskim kretanjima. Privremeni prestanak rada pojedinih područnih odjeljenja dešava se isključivo u situacijama kada u tim naseljima više nema djece stasale za upis”, navode iz Ministarstva za BL Portal.

Dodaju da se školski objekti ne gase trajno, već ostaju sačuvani za eventualne buduće generacije učenika.

Činjenica je da pojedina sela ostaju bez nastave u svojim mjestima kada broj učenika padne ispod minimuma potrebnog za formiranje odjeljenja.

Prema podacima Ministarstva, u Republici Srpskoj trenutno postoje 432 aktivna područna odjeljenja, od čega su 352 petorazredna, a 80 devetorazrednih. Istovremeno, evidentirano je i 36 područnih odjeljenja sa izrazito malim brojem učenika, ali ona, kako navode, za sada nisu zatvorena.

“Škola ostaje srce lokalne zajednice i podrška opstanku stanovništva u tim krajevima, sve dok postoji i najmanja pedagoška opravdanost za izvođenje nastave”, poručuju iz Ministarstva i dodaju da statistički pokazatelji ukazuju na negativan prirodni priraštaj, što utiče na dinamiku zapošljavanja novih učitelja na neodređeno vrijeme.

Slijedi analiza mreže škola

Ministarstvo je potvrdilo i da je započelo analizu postojeće mreže škola, što bi u narednom periodu moglo donijeti određene promjene u organizaciji nastave.

Kako navode, riječ je o dugoročnom procesu koji će se provoditi u saradnji sa lokalnim zajednicama. Kao jednu od mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta vide širenje produženog boravka u školama.

“Na taj način se stvaraju uslovi za angažovanje novih prosvjetnih radnika”, zaključuju iz Ministarstva.