Iz UKC RS potvrdili: Skrining na SMA čeka donaciju Srbije

06.04.2026. | 07:17

Neonatalni skrining na spinalnu mišićnu atrofiju (SMA) u Republici Srpskoj još nije počeo, iako je oprema nabavljena donatorskim sredstvima krajem 2024. godine, jer se još čeka donacija testova od Ministarstva zdravlja Republike Srbije.

Nabavljena i instalirana oprema za skrining

Iz UKC RS su potvrdili da je donatorskim sredstvima u akciji “S ljubavlju hrabrim srcima” nabavljena i instalirana oprema za skrining, te da su stvoreni svi tehnički uslovi za početak primjene procedure.

“Univerzitetski klinički centar Republike Srpske je obezbijedio sve uslove za početak primjene ove dijagnostičke procedure. Trenutno se čeka donacija Ministarstva zdravlja Republike Srbije u vidu testova za neonatalni skrining na SMA”, kazali su iz UKC RS.

Ističu da ovom donacijom treba da bude obezbijeđena količina reagensa potrebna za jednu godinu, čime će se stvoriti uslovi za početak primjene ove važne dijagnostičke procedure.

Skrining izuzetno važan

Biljana Kotor, predsjednica Saveza za rijetke bolesti Republike Srpske, ističe da je skrining izuzetno važan.

“SMA je teška i progresivna bolest. Pojavili su se lijekovi koji značajno mogu spriječiti napredovanje bolesti i invaliditet već u prvim mjesecima života. Imamo dječaka koji je lijekove počeo koristiti sa osam mjeseci. Danas je u teškom stanju i na mehaničkoj ventilaciji, prilično ozbiljno zdravstveno ugrožen. S druge strane, djeca u Srbiji i Hrvatskoj kod kojih je bolest otkrivena pravovremeno, prilikom novorođenačkog skrininga u prvom mjesecu života, hodaju i funkcionalna su u svakom smislu. Sa te strane, veliki je značaj skrininga”, pojasnila je Koturova.

Donatorski događaj

Kako je rekla, s obzirom na to da je prije 16 mjeseci održan donatorski događaj na kojem je prikupljen novac za uvođenje skrininga u Republici Srpskoj, postoji rizik da se pojavi dijete kod kojeg se bolest ne može otkriti pravovremeno, te da zbog kašnjenja nastupe teške posljedice.

“Nama bi mnogo značilo da se zna kada je konačni rok za uvođenje skrininga u porodilištima u Republici Srpskoj. Svakoj novorođenoj bebi u Srpskoj treba uraditi skrining na SMA, što se radi odmah po rođenju, odnosno u prvim danima života”, kazala je Koturova.

Teške posljedice se mogu spriječiti

Pojašnjava da je ovo bolest kod koje se teške posljedice mogu spriječiti ako se bolest otkrije na vrijeme i dijete odmah dobije odgovarajući lijek.

“Lijek postoji kroz poseban program, ali osobe koje su već oboljele od SMA imaju listu čekanja, dok u Federaciji Bosne i Hercegovine svi imaju pristup lijeku. Takođe, nije jasno kako Fond zdravstvenog osiguranja planira finansirati novootkrivene slučajeve kada se kod skrininga otkrije da beba ima SMA. Dijete mora dobiti lijek u roku od mjesec dana, a nejasno je kako će se to osigurati. Nema svrhe raditi skrining ako dijete neće pravovremeno dobiti lijek”, zaključila je Koturova.

Skrining na SMA daje šansu bebi

Jasminka Vučković, direktorica Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, ranije je naglasila značaj uvođenja skrininga.

“Skrining na SMA daje šansu bebi da ima normalan život i srećno djetinjstvo. SMA je bila smrtonosna bolest dok nisu otkriveni lijekovi. Ukoliko se bolest pravovremeno otkrije i odmah primijeni terapija, simptomi mogu biti potpuno neutralisani, bez razvoja komplikacija. U Srbiji je skrining uveden 2023. godine i već daje pozitivne rezultate – djeca stoje, sjede i govore. Nema većeg značaja od toga da spasite dijete i omogućite mu funkcionalan život”, kazala je za Nezavisne Vučkovićeva.

Kako se odvija skrining

Podsjetimo, skrining bi trebalo da se odvija tako da se u porodilištima u cijeloj Republici Srpskoj svim bebama u periodu između 48 i 72 časa od rođenja uzima kap krvi i stavlja na adekvatne kartice. Kartica treba stići u roku od tri do pet dana na Odjeljenje za medicinsku genetiku.

Nakon prijema radi se izolacija DNK iz osušene kapi krvi, te se primjenom komercijalnih skrining testova vrši molekularno-genetička analiza.

Nosilac projekta je Univerzitetski klinički centar Republike Srpske – Zavod za kliničku laboratorijsku dijagnostiku.