Ispaštamo zbog nekontrolisane gradnje i sječe u šumama: Srpska sve češće “na udaru” polava

10.11.2021. | 19:03

Nekontrolisana sječa šuma, promjena toka rijeka, gradnja malih hidroelektrana, kao i nelegalna gradnja objekata u vodozahvatnom području, ljudska je ruka koja, uz klimatske promjene, doprinosi sve češćim poplavama u Srpskoj.

Voda je ovih dana zaplavila stotine domaćinstava u sarajevsko-romanijskoj regiji, prije nekoliko godina katastrofalnim poplavama izložene su bile opštine u blizini rijeka Bosna i Drina, a sutra ko zna ko će se naći na udaru vodene bujice. Oči ne treba zatvarati pred ovim scenarijem, jer je sve izvjesnije, ističu stručnjaci, da ćemo i u budućnosti svjedočiti velikim padavinama na ovim prostorima.

Odavno slušamo i glas eko aktivista koji upozoravaju da pojedinci svojim građevinskim investicijama uništavaju prirodu, što će nam se svima kasnije „obiti o glavu“. Najnoviji primjer je rijeka Željeznica, koja se izlila kod Kijeva, i to, kako se sve češće može čuti od mještana, nakon što je korito rijeke suženo zbog gradnje cjevovoda za malu hidroelektranu.

Trnovo

Lijepe riječi o tom projektu nije imao ni načelnik Trnova, oštine koja je najviše stradala u posljednjem nevremenu. Dragomir Gagović je nakon sastanka načelnika s premijerom Radovanom Viškovićem javno rekao da je protiv takve gradnje.

“Na mene će se sad neko naljutiti, ali to me ne zanima. Nikakve koristi od malih centrala mi nemamo, a štete su ogromne. Kada opština Ilidža i mi podijelimo dobit, neće biti ni 10.000 maraka godišnje”, rekao je Gagović na konferenciji za novinare, dodajući da problem treba rješavati jer nije isključeno da će se poplave opet ponoviti.

Istog dana kada je Istočno Sarajevo pogodila nepogoda, iz Ekološkog pokreta “Krupac” poručili su da se dešava upravo ono na šta su upozoravali.

“Apelovali smo na sve nadležne da vode brigu o životnoj sredini, govorili da sve kratkoročne koristi donose štetu i da lični interesi ne smiju biti iznad javnog. Sve veći uticaj čoveka i nebrige prema životnoj sredini doveo je do toga da su ugroženi život i naša egzistencija. Gradnja malih hidroelektrana, promjena toka rijeka, sve veća sječa šuma, konverzija staništa, doveli su do erozije zemljišta, poplava. Sječa šuma je sve veći sigurnosni i zdravstveni problem jer sprečava eroziju zemljišta, čak i najopasnije vidove erozije kakve su pojave klizišta i odrona”, poruka je ovog udruženja.

Faktori uništenja

I iz banjalučkog Centra za životnu sredinu ocjenjuju kako neplanska gradnja, sječa šume, pregrađivanje rijeka i betoniranje na svakom koraku, a uz sve izraženije klimatske promjene, dovode do katastrofa kojima svjedočimo i posljednjih dana.

“Možemo primjetiti da se kod nas ne poštuje vodozaštitni pojas, koji je inače nekoliko metara od riječnog korita. Sve više se gradi na samim rijekama, prave se privatne plaže, betonira se dio riječnih korita i na kraju se to sve na neki način legalizuje. Donosioci odluka učestvuju direktno u tome, jer nema konkretnih i kvalitetnih planova, a zatim i legalizujući ovakve objekte, umjesto da se oni uklone”, precizira Jelena Ivanić iz CZZS.

Iako nema konkretnih dokaza da su male hidroelektrane uzrok poplava, kaže ona, ne može se sporiti da lokalno doprinose poplavnim talasima.

“U svakoj fazi izgradnji male hidroelektrane, pa i njenog rada, ona može na neki način da utiče na poplave. Prilikom izgradnje, na primjer, prisutna je sječa velikih količina šume što dalje uzrokuje klizišta”, navodi Ivanićeva. Ona naglašava da nespremni dočekujemo ovakve katastrofe, da niko ne preuzima odgovornost, niti se na pravi način ovom problemu pristupa kako se slične situacije ne bi ponovile.

Sječa

Koliko je sječa šuma uzrok sve češćih poplava u Srpskoj, za Srpskainfo objašnjava profesor Šumarskog fakulteta u Banjaluci Jugoslav Brujić.

Procenat nekontrolisane sječe nije toliko veliki koliko mislimo, kaže on; veći problem predstavlja regularna sječa koju vrše ovlašćeni šumari u privatnim šumama, pri tome svjesno kršeći pravila koja se moraju poštovati, a kako bi izašli u susret vlasnicima. Istovremeno, u državnim šumama se forsira dinamika sječe koja je mimo važećeg desetogodišnjeg plana.

“Sječa ne iskače iz ukupne planirane sume, ali se, na primjer, može skoncentrisati u jednoj godini kada je firma, recimo, u lošem stanju ili kada nedostaje para za izbore. Posljedice takvih prejakih zahvata mogu biti snažne i neće ih sanirati iduća godina, u kojoj će sječa biti manja”m precizira sagovornik Srpskainfo.

Podsjeća da problem prave i požari, tokom kojih izgori i sloj zemljišta, što dovodi do nagle erozije tla. Znači, privatne sječe šuma, državne sječe koje su u pojedinim godinama prejake i požari stvaraju gubitak površinskog soja zemlje i voda nema gdje da se zadrži.

“Voda otiče u većem procentu i stvaraju se snažne bujice koje ni projektant nije predviđao. To su bujice koje nose kuće i pokreću klizišta”, zaključio je Brujić.

OZBILJNO SHVATITI UPOZORENJA

Goran Trbić, klimatolog i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, pojašnjava da se intenzivne padavine mogu pripisati globalnim klimatskim promjenama, i da će ih sve češće i češće u biti u BiH. Ocjenjuje da je Hidrometeorološki zavod RS imao dobre prognoze i blagovremeno ukazao na padavine u Hercegovini i istočnom dijelu zemlje i pojavu bujičnih potoka, ali je pitanje koliko ozbiljno shvatamo ovakva upozorenja.

“Još je važnije pitanje da li imamo jasno definisane protokole kako da reagujemo u takvim situacijama. Civilna zaštita je reagovala dosta dobro, ali poslije svega moraju se napraviti analize i vidjeti koje stvari su mogle biti bolje urađene.

Moramo se na pravi način oduprijeti takvim situacijama, jer je za očekivati da će ih biti sve više i na kompletnom prostoru BiH. Najbitnija je pravovremena informacija ljudima, da mogu na vrijeme da zbrinu materijalna dobra i sačuvaju živote”, pojasnio je Trbić za Srpskainfo.