Institucija ombudsmana za ljudska prava: Raste broj pritužbu na rad pravosuđa i uprave u BiH

15.04.2026. | 21:31

Najnoviji izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH u 2025. godini je pokazao da raste broj pritužbu na rad pravosuđa i uprave, ali i da su pojedinci nasrtali čak i na one od kojih su prvobitno zatražili pomoć.

Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, naime, garantuje pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku, pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom, u postupcima utvrđivanja prava, obaveza i osnovanosti krivične optužbe.

Odredbama Ustava BiH ta prava i slobode se, piše u izvještaju ombudsmana za 2025. godinu, direktno primjenjuju u BiH i imaju prioritet nad ostalim domaćim zakonima.

ZAKON

Zakonom je propisano da se ombudsman neće miješati u proces odlučivanja sudova, ali može intervenisati u toku postupka koji se vodi, kada ustanovi da je takva aktivnost neophodna pri obavljanju njegovih dužnosti, a takođe može dati preporuke organu vlasti koji je strana u postupku ili biti konsultovan od strane u postupku.

Odjeljenje za praćenje ostvarivanja prava u pravosuđu i upravi tokom 2025. godine zaprimio je 794 žalbe, što je za 142 žalbe ili 21,78 odsto više u odnosu na prethodnu godinu, piše Glas.

Kada je u pitanju pravosuđe, izjavljene su 374 žalbe na rad pravosudnih organa zbog dužine trajanja postupaka pred sudovima i tužilaštvima, rada sudija i tužilaca, postupka izvršenja, kao i nedostavljanja informacija te postupanja Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH i Kancelarije disciplinskog tužioca, ali i zbog samog merituma donesenih odluka.

– Na rad sudskih organa su tokom 2025. zaprimljena 292 predmeta i to 38 žalbi zbog dužine postupka, 22 na rad sudija, 35 na izvršni postupak i 197 pritužbi koje se odnose na ostale povrede prava tokom postupanja sudova po različitim vezanim osnovama – navedeno je u izvještaju.

Određeni broj žalbi odnosio se na meritum donesenih sudskih odluka čije preispitivanje izlazi, naglašavaju ombudsmani, iz okvira nadležnosti koje oni imaju. O tome su upoznavali i one koji su im se žalili.

– Ovo nailazi na nerazumijevanje i kritiku žalitelja, na način da nakon obavijesti o zakonskim nadležnostima ombudsmana žalitelji započinju s teškim kritikama što uključuje i žalbe Parlamentarnoj skupštini i stvara pritisak na rad, te ugrožava nezavisnost Institucije. Registrovane su i prijetnje ombudsmanima – otkriveno je u izvještaju.

DUŽINE POSTUPKA

S druge strane, dosta primjedbi je bilo i zbog trajanja dužine postupka. Do povrede prava na suđenje u razumnom roku najčešće, kako su naveli, dovodi nepreduzimanje procesnih radnji sudova, nezakazivanje ročišta, vraćanje predmeta prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje, prekidi do okončanja drugih postupaka koji su od značaja za presuđivanje i drugi razlozi.

– Dugotrajnost postupaka i prirodan protek vremena može imati i realnu posljedicu da učesnici postupaka i ne dočekaju njegovo okončanje – navedeno je izvještaju uz kratko navođenje slučaja koji traje 22 godine, a u pitanju je “sudski postupak radi razvrgnuća zajednice”.

– Po traženju Institucije ombudsmana, nakon nekoliko upućenih urgencija, zaprimljeno je izjašnjenje predsjednika suda, uz koje je priložena naredba postupajućoj sutkinji za hitno postupanje – otkriveno je u dokumentu koji je upućen u parlamentarnu proceduru na usvajanje.

USTAVNI SUD

Ombudsmani su lani zaprimili i 14 žalbi koje se odnose na Ustavni sud BiH, i to zbog nedonošenja odluka po apelaciji, urgenciji za prioritetno donošenje odluke zbog opravdanog pravnog interesa, nužnosti donošenja odluke o privremenoj mjeri, izostanka informacije o statusu apelacije.

– U skoro svakom pojedinačnom slučaju Ustavni sud nas je informisao, kao i apelante da od novembra 2022. radi u otežanim okolnostima i nepotpunim sastavom jer nadležna entitetska zakonodavna tijela propuštaju ispuniti svoju ustavnu obavezu da izaberu sudije na upražnjene sudijske pozicije – piše u izvještaju ombudsmana.

Tokom 2025. godine zaprimljeno je 76 žalbi u kojima su kao odgovorni organ označena tužilaštva, što je za 5,56 odsto više nego u 2024. godini. Žalbe su izjavljene zbog nepreduzimanja radnji po prijavama, nedonošenja odluke u pokrenutim postupcima, kao i zbog nezadovoljstva tužilačkim odlukama te nepostupanja tužilaštva usljed kojeg oni koji su se žalili nisu mogli ostvariti pravo u drugim postupcima.

Lani je zaprimljeno deset žalbi koje su se odnosile na neprofesionalan rad advokata te zatražena određena tumačenja.