I pored napretka civilizacije: Trećina ljudske populacije ne može da priušti svježu hranu

25.09.2025. | 20:45

Iza privlačnih slika modernih dijeta krije se mnogo ozbiljnija istina – globalni prehrambeni sistem proizvodi previše onoga što nam nije ključno, a premalo onoga što je zaista potrebno.

Dok žitarice i ulja stižu u izobilju, voće, povrće, mahunarke i orašasti plodovi ostaju u deficitu, iako upravo oni čine osnovu zdrave ishrane.

Keto dijeta se često opisuje kao jednostavna formula – manje ugljenih hidrata, više masti i brzi rezultati na vagi. U teoriji, tijelo tada prelazi na sagorijevanje masti i proizvodi ketone kao gorivo. Iako neki kratkoročni efekti mogu izgledati impresivno, istraživanja ukazuju na ozbiljne rizike ukoliko se ovakav režim ishrane praktikuje godinama. Naučnici upozoravaju da to može dovesti do poremećaja u toleranciji glukoze, masne jetre i povišenih masnoća u krvi, stanja koja su uvod u hronične bolesti.

Važnija poruka od same keto dijete jeste obrazac koji ona predstavlja – potraga za brzim rješenjima, dok se zanemaruju osnovni principi zdrave i dugoročno održive ishrane. Ljudi odustaju od restriktivnih režima i vraćaju se prerađenoj hrani bogatoj kalorijama, dok svježih i hranljivih namirnica i dalje nema dovoljno.

Posljedice ovakvih obrazaca nisu teorijske. 2017. godine loša ishrana bila je uzrok čak 11 miliona prevremenih smrti širom svijeta. Najčešći problemi ponavljaju se u svim državama: previše soli, šećera i prerađenog mesa, a premalo vlakana i svežih biljnih namirnica.

Globalni raskorak između ponude i potreba
Analize na svjetskom nivou potvrđuju isti obrazac. Dok žitarica i ulja ima u izobilju, ponuda voća, povrća, mahunarki i orašastih plodova ozbiljno zaostaje.

Trećina svjetske populacije ne može da priušti zdravu ishranu. U siromašnijim zemljama, prosječan dnevni budžet za hranu iznosi jedva nešto više od jednog dolara, što je daleko od minimalnih troškova potrebnih za balansiran obrok. Ni bogatije zemlje nisu izuzetak – kvartovi prepuni jeftine, ultraprerađene hrane, ostavljaju stanovništvo bez realnog izbora.

Klimatske promjene dodatno komplikuju situaciju: dok proizvodnja kalorijski bogatih namirnica raste, količina hrane bogate nutrijentima gotovo da stagnira. Naučnici upozoravaju da će i do sredine veka voće, povrće i mahunarke ostati najteže dostupne namirnice, iako upravo one imaju najveću ulogu u prevenciji bolesti, prenosi Telegraf.

Popularne dijete dolaze i prolaze, ali one ne rešavaju suštinski problem, a to je način na koji su naši prehrambeni sistemi organizovani. Fokus je i dalje na količini, a ne na kvalitetu hrane. Da bismo zaista poboljšali javno zdravlje i očuvali planetu, potrebno je preusmeriti ulaganja u proizvodnju onih namirnica koje nas održavaju zdravima.