Hrabrost i čudo vjere: Vjernici slave Svetu Varvaru, mučenicu koja je nadživjela svoj strah

17.12.2025. | 07:24

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Svetu Varvaru. Ovaj praznik obilježava se krsnom slavom, kao i kroz običaje.

Ko je bila Varvara?

Sveta velikomučenica Varvara živjela je u četvrtom vijeku u Maloj Aziji i mučenički postradala radi vjere. Rođena je u gradu Iliopolju misirskom u neznabožačkoj porodici prebogatog i znamenitog Dioskora. Varvara je bila izuzetno lijepa i mudra djevojka i otac je, u želji da je sačuva, zatvorio u kulu svoga dvorca okruženu bogatstvom, udobnostima i sluškinjama.

U toj usamljenosti Varvara je svojim blistavim umom dosegla do saznanja o Tvorcu i Gospodu iako je niko nije imao tome poučiti.

Kada je jednom uspjela da pobjegne iz kule, Božjim promislom srela je neke hrišćanke od kojih je saznala ono što je i sama naslućivala. Vratila se u kulu i u svom kupatilu prosekla i treći prozor kao simbol Svete Trojice, a prstom, kao gvožđem izdubila krst u kamenom zidu.

Iz njene stope na podu kupatila proključao je izvor žive vode koja je liječila mnoge bolesti. Kada je sve ovo saznao surovi otac, prijavio je kćerku načelniku Martijanu. Bacili su je u tamnicu i mučili je zajedno sa još jednom hrišćankom – Julijanijom

Odsijekli su im grudi i za porugu vodili ih po gradu. Na kraju, Varvaru je zaklao rođeni otac, a Julijanu vojnici. Odmah potom, udario je grom u Cioskorovu kuću i ubio i njega i Martijana. Sveta Varvara skončala je 306. godine, a njene čudotvorne mošti nalaze se u Kijevu.

Običaji za praznik Svete Varvare

Iako mali broj ljudi slavi ovaj praznik kao krsnu slavu, u narodu je dan svete Varvare vrlo poštovan.

Prema običajima, danas se kuva “varica” od raznih žitarica, koja se jede sledećih dana. Takođe se “seje” žito, u plitak tanjir ili činijicu, koje će ozeleniti do Božića.

Čak i katolici imaju sličan običaj, a u Bosni se Sveta Varvara obilježava se kao Dan rudara, prenosi Telegraf.