Graditelji ne mare za zakon

Lokalne zajednice u Srpskoj nemaju precizne podatke o “divljim” građevinama, a sudeći prema malom broju zahtjeva za legalizaciju koji stižu na adrese gradskih uprava, ni nova šansa data prošle godine nije podstakla nesavjesne graditelje da ozakone svoje objekte.

Graditelji ilegalnih kuća, kojih je, prema ranijim procjenama, bilo oko 80.000 u RS, imali su rok do kraja 2016. da ozakone gradnju, a zahtjev je do isteka tog roka podnesen za 70 odsto građevina. Oni koji nisu iskoristili olakšice da to učine u predviđenom roku dobili su u julu prošle godine novu šansu nakon što je usvojen novi Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, kojim, za razliku od ranijih propisa, kada su graditelji imali krajnji rok za legalizaciju, taj rok nije definisan. Propisano je da visinu naknade i rente utvrđuju opštine i gradovi.

U Gradskoj upravi Banjaluka kažu da nije moguće precizno utvrditi broj nelegalnih objekata na području grada, kao ni procenat smanjenja tog broja.

– Od stupanja na snagu novog Zakona o legalizaciji mjesečno smo imali oko 60 zahtjeva za legalizaciju, dok je od početka ove godine mjesečni prosjek pao na 50 zahtjeva – rekli su u Gradskoj upravi.

Dodaju da ne postoji evidencija nelegalno izgrađenih objekata, već samo saznanje o nelegalnim objektima za koje je podnesen zahtjev za legalizaciju ili nelegalnim objektima za koje je pokrenut inspekcijski postupak.

Prema procjenama nadležnih u Gradišci, u najmlađem gradu Srpske je oko 5.000 “divljih” građevina.

– Od kada su na snazi novi propisi zaprimljen je svega 161 zahtjev za legalizaciju. Procjena je da je broj nelegalnih objekata smanjen za oko 20 odsto u odnosu na stanje prije donošenja novih zakonskih rješenja. S obzirom na to da je legalizacija novim zakonskim rješenjem postala trajni proces, broj zahtjeva na mjesečnom nivou je smanjen. U prosjeku mjesečno zaprimimo petnaestak zahtjeva za legalizaciju – istakli su u Gradišci.

U Gradskoj upravi Bijeljina ističu da je u posljednja tri mjeseca primljeno 106 zahtjeva za legalizaciju građevina.

Načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje u Prijedoru Mirjana Komljenović ističe za “Glas Srpske” da je od donošenja novog zakona primljeno oko 340 zahtjeva za izdavanje naknadnih lokacijskih uslova i oko 80 zahtjeva za izdavanje naknadne građevinske dozvole, te da je godišnji procenat smanjenja broja “divljih” građevina svega 1,5 odsto.

– Mjesečno dobijemo svega šest ili sedam zahtjeva – rekla je Komljenovićeva i dodala da se pretpostavlja da je u Prijedoru još oko 5.000 nelegalnih građevina. Sudbinu ovih lokalnih zajednica dijeli i Zvornik, gdje mjesečno petnaestak građana podnese zahtjev da ozakoni gradnju.

– Postupke koče neriješeni imovinsko-pravni odnosi i relativno dugi i obimni procesi uspostavljanja katastra nepokretnosti i nemogućnost otkupa zemljišta u državnoj imovini mimo granica gradskog građevinskog zemljišta – istakli su u Gradskoj upravi Zvornik.

Raseljena lica

Prema podacima Gradske uprave Zvornik, većina nelegalnih građevina u tom gradu izgrađena je za smještaj raseljenih lica.

– Mali udio u bespravnoj izgradnji čine dogradnje ili nadogradnje u okviru izgradnje stambenih i stambeno-poslovnih objekata za komercijalne svrhe – naveli su u Gradskoj upravi.

 

Izvor:(Glas Srpske)



Ostavite komentar: