Farmeri opet ljuti: Uvoz smrznute junetine prijeti domaćoj proizvodnji

13.01.2026. | 11:01

Farmeri u Srpskoj nalaze se u izuzetno teškoj situaciji, jer im prekomjeran uvoz mesa ne da da prodaju svoju stoku.

Upozoravaju da uvoz životinja i mesa prijeti da totalno potopi domaću primarnu proizvodnju. Poručuju da vlast ima mehanizam da to zaustavi, ali se ne nadaju puno da će iko prstom mrdnuti i pomoći našem seljaku.

Najvećim problemom smatraju prekomjeran uvoz mesa, ali i životinja, koji su preplavili naše tržište.

Podsjećanja radi, domaćom svinjetinom i junetinom smo prije deceniju mogli da zadovoljimo 70-80 odsto svojih potreba, sada ni trećinu…

A zvanična statistika pokazuje da je za 11 mjeseci prošle godine iz Evrope stiglo čak 70,5 miliona kilograma mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, ukupne vrijednosti skoro 562,4 miliona KM. Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, u odnosu na 2020, uvoz mesa je količinski povećan za 13,7 miliona kilograma, odnosno, za skoro 300 miliona KM.

S druge strane, u pomenutom periodu uvezeno je životinja u vrijednosti preko 99 miliona KM…

Uzgajivači junadi kažu da im je, trenutno, rak-rana uvoz smrznute junetine iz Južne Amerike.

Kad je uvoz ovog mesa odobren, ministar spoljne trgovine Staša Košarac obećao da domaći proizvođači neće biti na šteti. Naglasio je da će, ako oni budu ugroženi, ponuditi Savjetu ministara rješenje da se prvo mora otkupiti domaće proizvedeno meso, pa tek onda uvoziti iz tih zemalja.

Međutim, desilo se to da je, kako tvrde farmeri, potražnja za njihovom robom sve manja, pa joj pada i cijena…

– Taman kad smo, cjenovno, postali konkurentni mesu iz Evrope, država je odobrila uvoz mesa iz Južne Amerike. Mi na to gledamo kao na potez samo da domaći proizvođači, slučajno, nešto ne bi zaradili – kaže za Srpskainfo farmer Ranko Sarajlić.

Na vlast je ljut i zbog toga što se ne uvode zaštitne mjere za svinjetinu.

– Tražićemo da se stopira uvoz junetine iz Južne Amerike, te da se, do uvođenja dodatnih carina na svinjetinu iz uvoza, iz sistema podsticaja izbace uvozni prasići namijenjeni za tov – naglašava Sarajlić, koji podsjeća da su domaći farmeri više puta tražili da ih država zaštiti, ali da od toga, do danas, ništa nije bilo.

– Međutim, kad je nekolicina mesoprerađivača iz FBiH podnijela zahtjev, odmah je pušten uvoz junećeg mesa iz Južne Amerike. Dakle, ovdje nisu bitni proizvođači, ovdje su bitni trgovci. A to što nama stiže zaleđeno meso, ko zna koliko staro i ko zna kakvog kvaliteta, nikoga ne brine – ljut je Sarajlić.

Kad je riječ o svinjama, naglašava da uzgajivači, trenutno, ništa ne mogu da prodaju.

– Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH trebalo bi u roku od 15 dana uvesti zaštitu mjeru za ovo meso, kao što su u roku 15 dana od podnošenja zahtjeva, pustili uvoz junećeg mesa iz Južne Amerike – poručuje Sarajlić.

I Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Srpske, takođe je ogorčena kako na uvoz mesa, tako i na uvoz živih svinja u BiH.

Kako kaže, tražnja za domaćim prasićima trenutno je nezapamćeno loša, što utiče i na njihovu cijenu.

– Domaćih prasića ima dosta, ali ih niko neće. Račun su nam pomrsili prasići iz uvoza, koji su preplavili naše tržište. Takođe, eksplodirao je i uvoz očišćenje prasadi. Uprkos izuzetno niskoj cijeni, interes građana za domaće prasiće gotovo da ne postoji. Uvoz nas je dokusurio – rekao je nedavno Maljčić.

Domaći uzgajivači upozoravaju da je poseban problem nekvalitet zaleđenog mesa koje uvozimo, za koje tvrde da ga u Evropi ili bacaju ili daju kućnim ljubimcima.

– Praktično, BiH je „kanta za smeće“ za Evropu, u kojoj zamrznuto meso ne može da se koristi nakon 6 mjeseci. A u BiH se koristi meso zamrznuto i do godinu dana. Problem je što se to meso mora „osvježiti“ raznim aditivima i fosfatima, koji mogu da budu opasni po zdravlje ljudi. Takođe, meso koje je dugo zamrznuto, pa se odmrzne, osjeti se na hladnjaču jer poprimi miris od dugog stajanja. To meso u Evropi daju kućnim ljubimcima – više puta je upozorio Maljčić.