FOTO: ILUSTRACIJA
Eri peleta u Srpskoj došao kraj? Evo šta o novom grijanju kažu monteri FOTO
25.09.2026. | 11:47
Dodaj BL Portal kao Google izvor
Nakon godina u kojima je pelet bio apsolutni gospodar tržišta i neprikosnoveni izbor većine domaćinstava, astronomski skok cijena i nestabilnost u snabdijevanju primorali su građane u Banjaluci i Republici Srpskoj da potraže sigurnije i ekonomičnije alternative. Kako za BL portal kažu monteri grijanja, prelazak na električnu energiju i toplotne pumpe novi je trend, barem u Banjaluci.
Od drveta i peleta do struje
Prema riječima Danka Kovačevića iz banjalučke firme „DK grijanje“, unazad desetak i više godina primat su imale peći na drva, etažni šporeti i velika kotlovska postrojenja.
“Potom je uslijedio pravi ‘bum’ peleta, koji je bio izuzetno popularan zbog komfora i pristupačnosti. Međutim, u posljednje dvije do tri godine svjedočimo nenormalnom rastu cijena peleta, zbog čega narod masovno odustaje od tog energenta“, objašnjava Kovačević, monter koji iza sebe ima više od dvije decenije iskustva u ovoj oblasti.
Prema njegovim riječima, cijene peleta koje dosežu i do 800 ili 900 KM po toni natjerale su mnoge vlasnike kuća, ali i čitave stambene zgrade, da potraže alternativu u elektro-kotlovima i toplotnim pumpama.
Toplotne pumpe ili elektro-kotlovi?
Iako su toplotne pumpe trenutno najtraženije zbog visoke energetske efikasnosti, Kovačević skreće pažnju na visoke početne investicije, ali i na razlike u kvalitetu samih uređaja.
„Cijene toplotnih pumpi na našem tržištu su od 7.000 do 16.000 KM bez ugradnje, zavisno od snage i brenda. Kada se uračunaju prateća oprema, poput bafera, elektronike, hvatača nečistoća, magnetnih filtera, plus usluga ugradnje i puštanja u rad, kompletna investicija za prosječnu kuću na dva sprata može iznositi između 17.000 i 19.000 KM“, navodi naš sagovornik.
On takođe upozorava građane da budu oprezni pri izboru jefitnijih modela:
„Jeftinije toplotne pumpe dobro funkcionišu na spoljašnjim temperaturama do plus 10 stepeni, ali čim temperatura padne u minus, njihov omjer potrošnje znatno opada i zahtijevaju dodatne grijače. Kvalitetniji uređaji održavaju ujednačen omjer potrošnje i na minus 15 stepeni“ , objašnjava Kovačević za BL portal.
Zbog toga, Kovačević mnogim mušterijama nudi i ekonomičniju alternativu u vidu elektro-kotlova.
„Kada pogledate računicu, elektro-kotao košta oko 2.500 KM. Ako za toplotnu pumpu treba da uložite 15.000 KM, sa elektro-kotlom vam ostaje ogromna razlika u novcu. Sa prosječnim godišnjim računom za struju od oko 3.000 KM na nivou sezone, vi praktično možete pet godina mirno da se grijete na elektro-kotao dok ne dostignete samo početnu cijenu toplotne pumpe“, ističe Kovačević.
Ipak, ova godina bi mogla biti povoljna za ugradnju toplotnih pumpi zahvaljujući državnim podsticajima i projektima energetske efikasnosti.
Za manje stambene prostore ili stanove sa dobrom izolacijom, Banjalučani se, prema Kovačevićevim riječima, najčešće odlučuju za inverter klime, norveške radijatore, IC panele, koji pružaju stabilno i pristupačno rješenje za grijanje i hlađenje.
Daleko od svjetskih tehnologija
Govoreći o cjelokupnom stanju u oblasti termo-tehnike na našim prostorima, Kovačević se osvrnuo i na globalne tehnološke trendove:
„Mi smo još uvijek daleko od razvijenih zemalja poput Kine, gdje se masovno koriste napredni solarni sistemi i solarna crijeva. Kod nas je glavna tema i dalje borba i prelazak sa peleta na toplotne pumpe i struju. Ipak, najvažnije je da je objekat dobro izolovan i ‘upakovan’ – u tom slučaju, struja je definitivno izbor broj jedan za budućnost“, zaključuje Kovačević.
