Donosi li Lidl probleme u BiH? Samo da nam ne prisjedne jeftino
28.12.2025. | 10:48Dolazak Lidla u BiH donosi niže cijene, ali i strah domaćih proizvođača. Da li je Lidl šansa ili prijetnja bh. ekonomiji?
Dvostruko uzbuđenje donosi Lidl u BiH – prvo je zbog radnih mjesta, drugo je zbog jeftinije ponude. Milionska ulaganja u naše tržište trgovinskog lanca iz Njemačke ne donose samo jeftiniju i drugačiju ponudu, nego i svojevrsne standarde. Sve zajedno, kao i istorija poslovanja gigantskih lanaca u nerazvijenim zemljama, s razlogom zabrinjava domaće proizvođače. Ni ekonomisti nisu optimistični. Dobićemo kratkoročno jeftiniju ponudu, ali…
Doktor Miljan Erbez iz Udruženja mljekara za ATV kaže da trgovinski lanci u BiH u 90 odsto slučajeva, kada je u pitanju proizvodnja mlijeka, koriste proizvode proizvođača iz BiH. Slučaj sa stranim trgovinskim lancima ipak su drugačiji. Monopol i diktiranje cijena prijete opstanku.
”Krenula je već ideja smanjenja otkupne cijene mlijeka. Već je to Mlijekoprodukt u Republici Srpskoj, ali i Inmer i Megle u FBiH najavili su ili su već prestali sa otkupom kod pojedinih proizvođača mlijeka upravo zbog pritiska Lidla koji hoće da se pokaže kao spasilac građana u BiH. Kako se pokazuje kao spasilac? Tako što će ponuditi najniže cijene mlijeka i ostalih proizvoda, ali ne na svoju uštrb, nego na uštrb mljekara u BiH. Oni su rekli sad da oni preuzimaju, da im trebaju određene količine, ali neće da otkupljuju mlijeko po na primjer 1.39 KM, nego hoće da otkupljuju po 0.99, da ga mogu prodati po 1.39 KM u trgovini. Dešava se kao što se dešavalo u Holandiji i Hrvatskoj. Hrvatska po istom scenariju danas ima deset puta manje proizvođača mlijeka. Oni onda poguše domaće lance i dešava se da kada preuzmu tržište imamo cijene kao što su u Srbiji i Hrvatskoj”, kaže Erbez za ATV.
On podsjeća da je u Hrvatskoj PDV na hranu pet odsto, a u BiH 17. Ipak, Hrvati dolaze u BiH u kupovinu.
”Kada se uđe u to kolo i kada se pogase domaći proizvođači, postajete zavisni. To nam se može desiti ako izgubimo domaće trgovinske lance”, kaže Erbez.
Stručnjaci upozoravaju: kratkoročna korist za potrošače, dugoročni rizik za domaću ekonomiju
Veliki trgovinski lanci na nova tržišta donose svoje brendove koji se proizvode po određenim ”standardima”. Ukoliko domaći proizvođači, da li zbog niskih cijena ili zbog nedostatka tehnologije nisu u mogućnosti da ispoštuju ”standarde”, proizvodi se uvoze iz inostranstva.
”Oni neće doći sa standardima. Studirao sam u zemlji EU, mi studenti smo kupovali u Lidlu kada nemamo para. Kad si svjestan da nemaš dinara i moraš da jedeš smeće. Njihovi standardi znače samo gušenje domaće proizvodnje. To je samo prevara. Koliko je bolesti u posljednjih godina otišlo iz BiH u EU? Evo antraks, znate li odakle je? Sa granice Hrvatske prema Kninu, prešao u Grahovo, pa došao u Šipovo. Znate li odakle afrička kuga svinja? Iz Njemačke preko Hrvatske u BiH. Odakle plavi jezik? Iz Njemačke, preko Austrije u BiH. Ti standardi su čista prevara. Kupite slaninu od domaćeg mesara, pa kupite u Lidlu i vidite razliku. Došli smo na taj nivo da se nama kvalitet života mjeri kolika je cijena Nutele u Njemačkoj, a kolika je kod nas. Ako nam je kvalitet života opisan kroz Nutelu, mi nismo zaslužili bolje”, kaže Erbez.
Optimizma za domaću proizvodnju nemaju ni ekonomisti. Na naše tržište vjerovatno će proizvodi iz zemalja EU, dok će domaća ponuda svoj put jedino imati u domaćim trgovinskim lancima.
”Ono što je nama veći problem po mom mišljenju, ta brendirana ponuda Lidla će dolaziti iz inostranstva. Oni već imaju svoje proizvođače. Nisam ja siguran koliko oni računaju na našu domaću proizvodnju. To će negativno uticati na odnos uvoza i izvoza u BiH. Mislim da će u BiH uvoziti te robne marke. I Tropik i Bingo imaju svoje robne marke, ali oni uglavnom većinu toga proizvodi u BiH. Ako bi i Lidl proizvodio to u BiH pa na taj način bio konkurentan, to može imati pozitivan efekat na naš ekonomski rast. Međutim, ako oni budu to uvozili iz Poljske, Bugarske, to su uvozni proizvodi kao i svi drugi. Naročito je tu problem kvaliteta. Teško je po niskoj cijeni dobiti kvalitetan proizvod. Već imamo iskustva s tim. Ako to budu proizvodi nižeg kvaliteta, ne vidim da je to sreća za naše proizvođače”, kaže za ATV profesor ekonomije Goran Radivojac.
Da je mnogo vjerovatnija opcija uvoza, a ne otkupa mesa i mlijeka od domaćih proizvođača saglasan je i profesor Marko Đogo.
”Mnogo je vjerovatnija opcija uvoza. Mislim da će biti ponuđeno domaćim proizvođačima, ali mi nemamo previše proizvođača koji trenutno mogu da zadovolje Lidl-ove zahtjeve u smislu odnosa cijene i kvaliteta. Mi imamo situaciju da u nekim privrednim granama ili djelatnostima, neka firma ima 200-300 zaposlenih. To je sa stanovišta većeg trgovinskog lanca ništa. Oni ne mogu da proizvode količine dovoljne ni za domaće potrebe, a kamoli za izvod. Onda imate Lidl koji sigurno ima priliku da uveze iste ili kvalitetnije proizvode po nižim cijenama sa tržišta EU”, kaže Đogo.
Situacija u Srbiji
Može li ponašanje Lidla u BiH biti identično kao u Srbiji, pitali smo Udruženje za zaštitu potrošača Efektiva.
“Lidl je ovde došao sa novim brendovima i novim cenama, koje jesu bile osetno niže u startu. To ipak nije povuklo druge trgovinske lance da spuste svoje cene, već je Lidl podigao svoje, ne bi li se njima približio, a opet bio nešto jeftiniji. Dakle, potrošači u Srbiji jesu dobili neznatnu korist dolaskom Lidla, ali ne onako kako se to očekivalo i kako izgleda kada poredimo cene istih proizvoda u Lidlu u Srbiji i zemljama regiona, čak i Nemačke. U ovom trenutku, neka gruba procena je da je Lidl povoljniji od drugih (tu mislim na ove velike, a ima manjih koji su jeftiniji), za oko 5 do maksimalno 10 odsto”, kažu iz Efektive.
