Dok divljaju cijene goriva: Da li je u BiH isplativo kupiti električni auto

Sa litrom dizela koja je „prešišala“ tri marke, električni automobili mogli bi biti spas. Barem na papiru, oni su odlična zamjena za dizelaše i benzince, ali ih u čitavoj Bosni i Hercegovini ima manje od stotinu. Zato je ekipa BL portala provjerila koliko su ova vozila pristupačan i pametan izbor kod nas.

Za početak, u BiH su cijene električnih auta gotovo duplo veće od cijena onih sa dizel i benzin motorima, kada je riječ o istom modelu. Sa ovlaštenim prodavcem Peugeot automobila u Banjaluci, Verano Motorsom, napravili smo poređenje modela Peugeot 208 sa dizel i električnim motorom i brojke kažu ovako – električni Peugeot 208 košta 67.450 maraka, a dizelaš duplo manje – 33.971 KM.

Na prvi pogled bi se reklo da je to neisplativa investicija, ali trenutna cijena goriva, kao i troškovi održavanja dizel motora u periodu od 10 godina, mogu da opravdaju ulaganje u električni model.

Peugeot e 208

Sljedeća računica pokazuje i ovo: ako dizelaš prelazi 12.000 kilometara na godišnjem nivou, uz prosječnu potrošnju od 4,2 litra na 100 kilometara i cijenu dizela od tri marke, to znači da vam godišnje za gorivo treba 1.512 marka. Za deset godina, potrošićete 15.120 KM. Kada se tome dodaju i troškovi redovnih servisa, stiže se do najmanje 20.000 maraka.

S druge strane, troškovi održavanja i napajanja električnog motora gotovo su ravni nuli, s obzirom na to da je punjenje na javnim punionicama i dalje besplatno, a na kućnoj utičnici ovaj model troši, kako su nam rekli u Veranu, oko marku i po struje na 100 pređenih kilometara.

Punionica za električna auta na parkingu Paskolina ciglana u Banjaluci

Što se više vozi to je isplativiji, kaže Mirko Ćosić, direktor prodaje Verano Motorsa, i dodaje da su za takva vozila najviše zainteresovane firme.

„Interesovanja kupaca ima dosta, pogotovo pravnih lica, jer firmama je dosta isplativo za komercijalu uzeti električni auto, dok je kod fizičkih lica to još dosta skupa varijanta. Treba imati u vidu da prosječna porodica prelazi od 10 do 15 hiljada kilometara godišnje, dok je to u firmi i do 300 kilometara dnevno, što je oko devet hiljada kilometara mjesečno“, objašnjava Ćosić.

Naravno, jedno od glavnih pitanja je i ima li razlike u vožnji „običnog“ i električnog automobila. Zato smo provozali jedan od električnih modela i nismo primijetili razliku u odnosu na vožnju drugih auta, kada je riječ o njegovom ponašanju i sposobnostima. Jedina razlika bio bi pokazatelj preostalog nivoa baterije i dometa, slično kao na telefonima i laptopima.

Baterija, odnosno njen vijek i zamjena, još jedna je stavka zbog koje potencijalni kupci brinu. Brojni primjeri pokazali su da u slučaju otkazivanja baterije zamjena nije isplativa, jer to često košta kao dvije trećine automobila, kaže Dejan Novković, urednik časopisa AutoShop.

Iz Verana objašnjavaju da proizvođač garantuje za rad baterije od preko 80 odsto kapaciteta za period od 8 godina ili do 160 hiljada pređenih kilometara. Takođe, gotovo svi proizvođači nude garanciju za baterije u periodu od 8 do 10 godina, uz određenu pređenu kilometražu, što svakakvo ohrabruje vozače prilikom kupovine.

Što se tiče razmišljanja o polovnom električnom automobilu, na to pitanje još nema pravog odgovora. Razlog je jednostavan – električna vozila velike proizvodnje još su „mlada“ i uglavnom im nije ni istekao garantni period baterije, pa se ne može govoriti kako će se ova auta ponašati kad napune 10 ili više godina i da li će, tada, promjena baterije biti isplativa.

„Za sada se ne može znati sigurno, međutim, vjerovatno da će doći do određenog pojeftinjenja zamjene baterije u budućnosti, sa širenjem tržišta i većim brojem električnih auta i opreme za njih“, vjeruje Dejan Novković.

Srđan Banović, BL portal

Ostavite komentar: