Dočekujemo Spasovdan uz važan običaj: Večeras tačno u ponoć se otvara nebo, a ovo svi treba da uradimo

20.05.2026. | 22:11

Spasovdan, koji se slavi četrdeset dana poslije Vaskrsa, u srpskoj tradiciji zauzima posebno mjesto. Obilježava Hristovo vaznesenje na nebo i prati ga mnogo narodnih običaja i vjerovanja.

Veče uoči Spasovdana smatralo se izuzetno značajnim, jer se vjerovalo da se tada „otvara nebo“, pa su se ljudi u prošlosti strogo pridržavali određenih običaja i zabrana. Dom i dvorište morali su biti besprijekorno čisti i sređeni, jer se vjerovalo da Spasovdan donosi blagostanje i Božji blagoslov. Žene su tog dana detaljno čistile pragove, pripremale kolače i uređivale trpezu za praznični dan.

Domaćin bi u večernjim satima palio svijeću ispred ikone i molio se za zdravlje i slogu porodice, ali i za napredak domaćinstva i rodnu godinu. Posebna pažnja posvećivala se molitvama za zaštitu od bolesti i nepogoda koje bi mogle ugroziti usjeve i porodicu.

Takođe, važilo je strogo pravilo da se veče pred Spasovdan iz kuće ništa ne iznosi – ni hljeb, ni so, ni voda – kako se, prema vjerovanju, ne bi „iznio“ ni sam blagoslov iz doma. Sve što je trebalo podijeliti ili dati drugima, moralo je biti završeno ranije tokom dana.

Takođe, uveče pred praznik nije bilo dozvoljeno svađati se ili psovati. Vjerovalo se da ono što se čini i kako se ponaša na Spasovdan prati čovjeka tokom cijele godine. Zato su ljudi pazili na riječi, činili dobra djela i trudili se da budu u miru jedni s drugima.

Žene su pripremale najljepšu odjeću za sutrašnje litije i odlazak u crkvu, a djeci su se spremale nove košulje ili marame.

Tačno u ponoć treba da uradite ovo

Stari ljudi su govorili da se u ponoć pred Spasovdan nebo otvara i da ako tada iskreno poželite nešto, ta želja će vam se ispuniti. Zato su mnogi ostajali budni do ponoći i posmatrali nebo.

Niko u kuću ne smije ni da pomisli da iznese išta te večeri, jer bi time, prema vjerovanju, blagoslov mogao otići iz doma, piše “Ona.rs“.