Danas su Cvijeti, hrišćanski i narodni praznik – kad svaki cvijet ima značenje

17.04.2022. | 07:39

Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave praznik Cvijeti, uspomenu na svečani ulazak Isusa Hrista u Jerusalim, posljednju nedjelju pred početak njegovih stradanja, smrt i Vaskrsenje. Cvijeti uvijek padaju u nedjelju, dan poslije Lazarove subote.

U pravoslavlju se danas, nedjelju dana prije Uskrsa, podsjeća na svečani ulazak Isusa Hrista u Jerusalim.

Prema hrišćanskom predanju, Hristos je, praćen svojim učenicima, krenuo iz Vitanije u Jerusalim. Glas o dolasku spasioca i vaskrsenju Lazara Četvorodnevnog brzo se širio, pa su mu se na putu mnogi pridružili.

Na ulazu u Svijetu zemlju narod ga je dočekao prostirući haljine na put kojim će proći. Mašući granama palme u znak dobrodošlice Spasiocu koji ide u susret voljnim stradanjima, narod je uzvikivao “Osana (slava) sinu Davidovu”.

Kako bilježe jevanđelja, njegovi učenici su mu doveli magaricu na kojoj je ušao u grad. Time se ispunilo staro proročanstvo “Evo car krotki ide i jaše na magarici”.

Po narodnom običajnom kalendaru, današnji dan počinje umivanjem vodom u kojoj su juče, na Vrbicu, potopeljni cvjetovi kako bi ukućani bili rumeni i zdravi.

Na Cvijeti se obično bere cvijeće, ali se ne unosi u kuću, već se drži u dvorištu u posudi sa vodom. Običaj je da se tog dana mladi međusobno daruju cvijećem.

Nekada je bio rasprostranjen običaj da se na Cvijeti cio dan šeta okićen cvijećem. Momci su pravili bukete i nosili ih djevojkama, a svaki cvijet imao je svoje značenje.

Stavlja se i vrbova grančica “za brz napredak”, ponegdje drijen “za zdravlje”, a djevojke stavljaju i ljubičice.

U srpskoj istoriji, na ovaj dan, narod se uvijek okupljao u radosti, ali bez veselja.

U Takovu je na Cvijeti 1815. godine knez Miloš Obrenović pozvao Srbe na ustanak protiv Turaka riječima “Evo mene, a evo vama rata sa Turcima”. Veoma mali broj porodica danas slavi krsnu slavu. Ponegdje se slavi kao zavetina.

Danas je, drugi put od početka Velikog posta, dozvoljeno jesti ribu. Vjernici sutra ulaze u posljednju sedmicu Vaskršnjeg posta, nedjelju stradanja, smrti i vaskrsenja sina božjeg.

Praznik Cvijeti ustanovljen je još od prvih hrišćanskih vremena, a svečano se proslavlja od trećeg vijeka nove ere.