Danas slavimo Vavedenje Presvete Bogorodice: Ovo ne bi trebalo da radite

04.12.2025. | 07:15

Srpska pravoslavna crkva i vjernici 4. decembra obilježavaju Vavedenje Presvete Bogorodice, veliki hrišćanski praznik.

Prema predanju, ona je bila prva zavjetovana djevica u istoriji hrišćanstva, uvedena u hram u Jerusalimu još kao trogodišnje dijete. Ovaj praznik, poznat i kao Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica, slavi se kao ženski praznik.

Po crkvenom kalendaru za decembar 2024. godine 4. decembra slavi se kao ženski praznik, i to posebno od strane porodilja i žena koje se nadaju zaštiti i blagoslovu za potomstvo.

Tradicionalno, izbjegavaju se važni poslovi, a vjeruje se da će poštovanje ovog dana doneti sreću i blagostanje.

Vjernici pažljivo posmatraju vremenske prilike, tražeći znakove o tome kakva godina može da ih očekuje. Ova vjerovanja prenose se s koljena na koljeno, čineći Vavedenje značajnim kulturnim i vjerskim nasljeđem.

Posebna pažnja se zato i posvećuje vremenskim uslovima, s uvjerenjem da oni odražavaju karakter naredne godine. Sunčan dan označava lijepu i sunčanu godinu, dok kiša ili jak vjetar ukazuju na plodnu ili nerodnu godinu, respektivno.

Ovo ne bi trebalo da radite

Ovaj dan takođe nosi vjerovanje da se ne bi trebalo koristiti oštri predmeti poput noževa, makaza ili sječiva kako bi se zvijerima “zatvorile čeljusti” tokom predstojeće zime.

Na Vavedenje, vjernici se okupljaju u crkvama širom zemlje, učeći o značaju devičanstva Presvete Bogorodice i zavetovanju koje je dala još u djetinjstvu. Ovaj praznik posebno dodiruje porodilje i žene koje se mole za Božju zaštitu i blagoslov u roditeljstvu.

Tradicionalno, domaćice prave obilne trpeze u čast ovog praznika. Posebna pažnja se posvećuje hrani, vjerujući da će ona donijeti plodnost i blagostanje u dom. Takođe, vjeruje se da se na Vavedenje ne smeju konzumirati jela koja se seku nožem, kako bi se izbjeglo donošenje nesreće.

U zaključku, Vavedenje Presvete Bogorodice predstavlja vrijeme posvećeno duhovnosti, porodičnim vrijednostima i verovanjima koja se prenose kroz generacije, doprinoseći bogatstvu kulturne baštine srpskog naroda.