Danas je Veliki četvrtak: Ovo su običaji i pravila koja treba ispoštovati

09.04.2026. | 07:00

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Veliki četvrtak, jedan od najznačajnijih dana Strasne sedmice, posljednje nedjelje Vaskršnjeg posta koja prethodi Vaskrsu. Ovaj dan posvećen je sjećanju na Tajnu večeru Isusa Hrista sa apostolima i ustanovljenje svete tajne pričešća.

Prema jevanđeljima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i podijelio ga učenicima uz riječi da je to njegovo tijelo koje se lomi radi oproštaja grijehova. Potom je uzeo čašu vina i rekao da je to njegova krv Novoga zavjeta, koja se proliva za spas ljudi.

Ustanovljenje svete tajne pričešća

Zbog toga se na liturgijama vjernici pričešćuju hljebom – tijelom Hristovim, i vinom koje simbolizuje njegovu krv prolivenu za spas čovječanstva. Tajna večera bila je posljednja zajednička večera Isusa Hrista sa dvanaestoricom apostola prije raspeća.

Veliki četvrtak je, prema crkvenom predanju, dan kada se pričešćuju vjernici koji su postili najmanje pet dana. Vjeruje se da pričešće donosi oproštaj i najtežih grijehova, ukoliko se ispoštuje pravoslavni kanon.

Dan bez veselja i posebna bogosluženja

Na Veliki četvrtak nema veselja. Po završetku liturgije prestaje zvonjenje zvona u crkvama, a umjesto toga koristi se klepalo – udaranje u drvenu dasku, što traje do sahrane Hristove.

Prema crkvenim pravilima, na ovaj dan dozvoljeno je jesti hranu pripremljenu na ulju i popiti malo vina.

Farbanje jaja i običaji u narodu

U pojedinim krajevima, posebno na Kosovu i Metohiji, jaja se farbaju već na Veliki četvrtak. Prvo ofarbano jaje naziva se čuvarkuća ( u nekim krajevima strašnik) , a prema narodnom predanju štiti dom od bolesti, uroka i vremenskih nepogoda.

Kod nekih pravoslavnih naroda upravo na ovaj dan mijesi se i poseban vaskršnji kolač, dok se u drugim krajevima farbanje jaja ostavlja za Veliki petak.

Narodna vjerovanja i zabrane

Prema narodnom običaju, na Veliki četvrtak zabranjeni su radovi u polju, osim sijanja lubenice. Vjerovalo se da će lubenice posijane na ovaj dan dati bogat rod.

Postoji i običaj da žene odlaze na rijeku, pale svijeće, pričvršćuju ih za male daske i puštaju niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama preminulih.

U pojedinim krajevima ranije su se obavljale i obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava i napredna tokom godine.

Nekada je postojao običaj da zemljoradnici tog dana ne rade u polju, već odlaze u njivu zaprežnim kolima, sa stokom, i okupljaju se u tišini, bez veselja.

Ovaj praznik se povezuje i sa temeljnim čišćenjem doma: sve površine se brišu i peru.

Posebna pažnja se posvećuje vodi, jer se vjerovalo da kupanje na Veliki četvrtak privlači zdravlje i qepotu. Svi ukućani, posebno djeca, tada se kupaju, dok se voda ritualno “pročišćava” ubacivanjem srebrnog novčića.

Velika svijeća u manastiru Tronoša

Poseban običaj vezan je za manastir Tronoša, gdje se na Veliki četvrtak pali velika svijeća teška više desetina kilograma. Ona gori određeno vrijeme i čuva se tokom godine, da bi ponovo bila upaljena do narednog Velikog četvrtka.