Danas je Velika Gospojina: Na ovaj dan jednu stvar nikako ne smijete da uradite

28.08.2021. | 07:59

Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Uspenije presvete Bogorodice, jedan od najvećih hrišćanskih praznika. U narodu je poznat kao Velika Gospojina, praznik majki i djece.

Majka Božja nadživjela je sina, nastavila njegovu misiju i bila svjedok mnogih slavnih događanja.

Bogorodica je zaštitnica svega živog na zemlji, a posebno – porodilja i majki, kao i djece. Žene se u slučaju prijeke potrebe prvo obraćaju Majci Bogorodici.

Predanje kaže da je Bogorodica živjela 60 godina, prema nekim izvorima 72, da je nadživjela svoga sina i kao svjedok mnogih slavnih događanja, nastavila njegovu misiju.

Nakon Hristove smrti, Presveta Bogorodica je ostatak života provela u domu apostola svetog Jovana.

Prema pravoslavnom kanonu, Uspenje Bogorodice slika se na zapadnim zidovima pravoslavnih manastira, a scena Uspenja Bogorodice obavezan je motiv u pravoslavnom fresko-slikarstvu, jer je za život i smrt Bogorodice vezan smisao hrišćanske vjere i molitve.

Vrijeme između Velike i Male Gospojine, koje se obilježava 21. septembra, naziva se međudnevnica, a vjeruje se da je taj period najbolji za branje svih plodova i ljekovitih trava, pa se odlazi na izvore koji, prema narodnom vjerovanju, imaju ljekovito dejstvo.

Vjerovanja vezana za Veliku Gospojinu

Prema vjerovanju Srba, u periodu između dvije Gospojine, ili periodu prelaza, važno je obaviti obrede kojima se izražava zahvalnost Bogorodici, zaštitnici žena, za rađanje djece, a zatim za rodnost i plodnost zemlje i stoke.

Za Veliku Gospojinu običaj je da, naročito žene, poštuju veliki broj zabrana, koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje.

Žene ne bi trebalo da započinju nove poslove, već samo da nastavljaju započeto.

Danas nije dobro ništa raditi rukama, naročito poslove sa iglama, ili uopšte započinjati nov posao.

Vjerovalo se da na Veliku Gospojinu, malo sastrugane boje sa njene ikone ili freske, ako se popije razmućeno u vodi, može pomoći kod mnogih ženskih bolesti.

Presveta Bogorodica je i zaštitnica bolesnih, pa su za Veliku Gospojinu u Srbiji mnogi bolesnici odvođeni na izvore ljekovite vode da se umiju.

Proslavljanje Velike Gospojine u Srbiji pratili su vašari na kojima su se ljudi u prazničnom raspoloženju okupljali radi upoznavanja i druženja, ili trgovine. Na vašarima su se momci i djevojke upoznavali, igrali u kolu, a tu su se najčešće i svadbe ugovarale.

Velika Gospojina se slavi i kao Krsna slava.