FOTO: WIKIMEDIA
Danas je Sveti Stefan Lazarević: SPC slavi velikog despota i svetitelja
01.08.2026. | 07:51 Dodaj BL Portal kao Google izvorSrpska pravoslavna crkva i vjernici danas proslavljaju Svetog Stefana, despota srpskog. Despot Stefan Lazarević, poznat i kao Stefan Visoki, rođen je 1377. godine u Kruševcu. Bio je najstariji sin srpskog kneza Lazara Hrebeljanovića i kneginje Milice. Preko majke Milice bio je potomak slavne dinastije Nemanjića i velikog župana Stefana Nemanje, što mu je obezbijedilo plemenito porijeklo i značajnu ulogu u srpskoj istoriji.
Nakon tragične smrti njegovog oca u Kosovskoj bici 1389. godine, Stefan je postao srpski knez. Međutim, zbog njegove mladosti, vlast je privremeno preuzela njegova majka, kneginja Milica. Tokom tog perioda Stefan je sticao iskustvo i pripremao se za preuzimanje pune vlasti.
Kao turski vazal, Stefan se istakao u bitkama na Rovinama, kod Nikopolja i Angore. Njegova hrabrost i vojničke vještine bile su toliko impresivne da je čak i mongolski emir Tamerlan izrazio poštovanje prema njemu. To je bio period kada su se srpske zemlje nalazile pod velikim pritiscima, ali je Stefan uspio da sačuva stabilnost i ugled.
Godine 1402. od Romejskog carstva dobio je titulu despota, što je dodatno učvrstilo njegovu vlast. Tokom svoje vladavine postao je vazal ugarskog kralja Žigmunda, od kojeg je dobio na upravljanje Beograd, Mačvu i Golubac. Upravo za vrijeme njegove vladavine Beograd je prvi put postao prijestonica Srbije, što je imalo ogroman značaj za dalji razvoj i uticaj srpske države.
Osim što je bio vješt ratnik i diplomata, Stefan Lazarević ostavio je dubok trag u srpskoj srednjovjekovnoj književnosti. Njegova djela, poput „Slova ljubve“ i „Rudarskog zakonika“, predstavljaju značajne kulturne i pravne dokumente tog doba. Posebno je poznat po razvoju prepisivačke škole u svojoj zadužbini, manastiru Manasiji, koja je postala centar obrazovanja i kulture.
Despot Stefan preminuo je 1427. godine tokom lova. Prema nekim izvorima, kobnog dana lovio je u Borču, nedaleko od Kragujevca. Njegova smrt označila je kraj jedne ere u srpskoj istoriji, ali je njegovo nasljeđe nastavilo da živi kroz kulturne i političke institucije koje je ostavio iza sebe.
Na današnji dan vjernici odlaze u crkvu na bogosluženje posvećeno ovom prazniku. Prema narodnim vjerovanjima, na ovaj dan nije preporučljivo drijemati tokom dana kako ne bismo do kraja godine bili pospani. Takođe, u pojedinim krajevima Srbije nije preporučljivo kupanje i plivanje u velikim vodama. Kao i svaki praznik, ovaj dan se koristi za organizovanje svečanijeg porodičnog ručka.
