Danas je Sveti Sava! Ove običaje treba da ispoštujete, jednu stvar nikako ne uzimajte u ruke, a ovo važi za žene

27.01.2026. | 07:19

Pravoslavni vjernici u Srbiji i širom regiona danas obilježavaju praznik posvećen Svetom Savi – Savindan. Sveti Sava se smatra zaštitnikom škola, učitelja i đaka. Bio je srpski princ, književnik, diplomata, monah, iguman manastira Studenica i prvi srpski arhiepiskop.

Od svih svetitelja i hrišćanskih mučenika naš narod najviše poštuje i voli Svetog Savu. Stručnjaci smatraju da je za to najviše “kriva” Srpska pravoslavna crkva, ali i mnogobrojna narodna predanja i običaji koji se vezuju za ovog sveca, a od kojih su mnogi sačuvani i praktikuju se i danas.

Vjeruje se da je još za života Sveti Sava bio nešto posebno za srpski narod. Ne samo kao princ, pa ni kao crkveni vođa, već kao čovjek koji je spreman da pomogne, sasluša i poduči. Stručnjaci i danas naglašavaju da, kada se piše o životu Svetog Save, zapravo se govori o počecima srpske prosvjete u srednjem vijeku. Zato i ne čudi veliki broj narodnih običaja i vjerovanja koja se vezuju za dan ovog svetitelja.

Obilježava se od srednjeg vijeka

Praznik Svetog Save počeo je da se obilježava već u prvim decenijama poslije njegove smrti u 13. vijeku. Crkva je uspjela da ovaj običaj prenese u sve zemlje u kojima su živjeli Srbi i on se održao čak i u tursko vrijeme i sačuvao se sve do današnjih dana. Postoji mnogo narodnih vjerovanja vezanih za Savindan. Mnogi će danas gledati u nebo i pažljivo osluškivati jer se vjeruje da, ako na Svetog Savu grmi, zemlji predstoje važni i sudbonosni događaji.

Interesantno je da je grmljavina na Svetog Savu zabilježena i u narodnoj pjesmi o početku bune na dahije 1804. godine: “Treću Sveci vrgoše priliku, grom zagrmlje na Svetoga Savu, usred zime, kad mu vrijeme nije, sinu munja na Časne Verige, potrese se zemlja od Istoka, da se Srblji na oružje dižu, al se Srblji dignut ne smjedoše…”

Mnogi domovi Savindan slave kao svoju krsnu slavu pa će danas širom regije biti veselo kako u kućama domaćina, tako i kod onih koji idu u goste. Osim ovoga, Sveti Sava je zaštitnik svih škola u kojima će se organizovati priredbe i proslave u čast velikog prosvjetitelja. Ako u kući imate đaka, na današnji dan bi trebalo da napravite žito, čak iako vam nije slava. Stari kažu da na taj način odajete poštu Svetom Savi i djetetu obezbjeđujete sreću i uspjeh u školovanju.

Običaji

Slično, u Vojvodini se na Savindan obavezno prave perece – posne ako praznik pada u srijedu ili petak, tj. mrsne ako pada u neki drugi dan. Ovaj običaj nije vezan za crkvene kanone, ali jeste za narodno predanje po kome je Sveti Sava Srbe naučio kako da na vodenici melju žito. Perece koje se danas prave u njegovu čast simbolizuju hljeb koji je svom narodu ovaj svetitelj tako omogućio.

U nekim krajevima Svetog Savu naročito revnosno praznuju stočari. Pred današnji praznik oni, iz straha od vukova, nikako neće tjerati stoku u šume. Takođe, danas se ne smije raditi sa sječivom, a čak i britve treba da se drže zatvorene da bi i vukovima čeljusti ostale sklopljene.

Ko je bio Sava Nemanjić?

Sveti Sava je bio prvi arhiepiskop autokefalne Srpske pravoslavne crkve. Rođen je kao Rastko Nemanjić, najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, i brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovjenčanog.

Sa svojim ocem, koji se kasnije zamonašio i dobio ime Simeon, podigao je manastir Hilandar, prvi i jedini srpski manastir na Svetoj Gori. Istovremeno se bavio prosvjetiteljskim radom, nastojeći približiti svojim sunarodnicima osnove vjerske i svjetovne pouke. Uredio je Zakonopravilo – zbornik građanskih i crkvenih propisa, poznato i kao Krmčija Svetog Save.

Godine 1219. Sava je od Vaseljenske patrijaršije u Nikeji izborio autokefalnost srpske crkve sa statusom samostalne arhiepiskopije. Više puta je putovao u Palestinu. Na povratku sa jednog od hodočašća iz Svete zemlje 1236. smrt ga je zatekla u tadašnjoj bugarskoj prijestonici Velikom Trnovu. Njegove mošti je u manastir Mileševu prenio njegov nećak, kralj Vladislav.

Poslije jednog ustanka Srba protiv Osmanskog carstva, turski zapovjednik Sinan-paša je 1594. naredio da se mošti Svetog Save spale na Vračaru.

Ne radite teške poslove

Na današnji praznik, narod kaže, po kući se ne rade nikakvi teži poslovi, a naročito se treba kloniti crvenih tkanina i bojenja. Narod vjeruje da će u suprotnom vukovi poklati svu stoku. O Savindanu se ne rade teži poslovi. U nekim krajevima se ne radi ništa. Negdje poste cijelu sedmicu prije Savindana. Isto tako na današnji dan ne valja otvarati britvu i oštriti noževe ili bilo koji alat kako bi vukovima čeljusti ostale sklopljene.

Iako je dan Svetog Save takozvano crveno slovo, na Svetog Savu za kućne poslove uglavnom važi kontra od onoga što je uobičajeno na velike praznike. Baš zato što se stoka u staro vrijeme puštala sama na ispašu, smatralo se da domaćin Savindan treba da iskoristi za sve bitne kućne poslove. Tako se u nekim krajevima smatra da danas žene smiju da rade kućne poslove, a čak je poželjno da se obavi i veliko spremanje.

Smatra se i da djeca na Svetog Savu treba da nauče nešto novo, makar neku novu pjesmu, jer će se u suprotnom ulijeniti i neće dovoljno napredovati cijele godine, prenosi Kurir.