Danas je slava i crveno slovo: Slavimo ove svetitelje, a da se ne ogriješite o njih ovo nikako nemojte raditi
24.05.2025. | 08:07Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave praznik Svetog Ćirila i Metodija, koji su zaslužni za širenje pismenosti među slovenskim narodima.
Sveti ravnoapostolni Ćirilo i Metodije, slava koja se slavi 24. maja, posvećena je braći iz Soluna koja su postavila temelje slavenske pismenosti i kulture.
Ćirilo i Metodije, nazvani „apostolima Slovena“, prepoznatljivi su po tome što su stvorili glagoljicu, prvo slovensko pismo, kako bi narodima koji su prihvatili hrišćanstvo omogućili da čitaju Sveto pismo i bogoslužbene knjige na svom jeziku.
Braća Ćirilo i Metodije stvorili su glagoljicu, prvo pismo Slovena, i simbol su slavenske pismenosti. Od 2019. godine, 24. maj se u Srbiji obilježava kao državni praznik – Dan slavenske pismenosti i kulture.
Svaki od braće ima svoj dan, a zajednički praznik posvećen njima uveden je na hiljadugodišnjicu njihove misije. Osim u Srbiji, Dan sjećanja na misionarstvo i vizionarstvo braće iz Soluna iz vremena jedinstvene hrišćanske crkve obilježava se i u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rusiji, Ukrajini i Sjevernoj Makedoniji.
Dva brata, Konstantin i Mihail (kako su glasila njihova krštena imena), rođeni su u Solunu i makedonskog su porijekla. Njihov otac Lav bio je visoki vizantijski vojni zapovjednik. Majka Marija bila je slovenskog porijekla. Lav je preminuo kada je Ćirilo imao 14 godina, a ministar Teoktistos, koji je bio logotet pošte, postao je njihov staratelj, prenose “Novosti”.
Najranije djetinjstvo proveli su u Solunu, koji je u to vrijeme bio okružen Slovenima. Metodije je postao upravnik u istočnoj Makedoniji, a Ćirilo, koji je odrastao na carskom dvoru, nakon završenih filozofskih i teoloških studija, bio je postavljen za bibliotekara Aja Sofije u Carigradu i učitelja filozofije na carigradskoj visokoj školi.
Misije kod Slovena
U doba političkih i crkvenih trzavica, 856. godine, Metodije se povukao u manastir na planinu Uldag, zvanu Mizijski Olimp, u Maloj Aziji. Malo kasnije za njim je došao i Ćirilo.
Po nalogu vizantijskog cara Mihaila Trećeg i patrijarha Konstantinopolja Fotija, 860. godine braća su otišla kao misionari među tursko-tatarske Hazare u južnoj Rusiji kako bi spriječili širenje judaizma.
Ova misionarska misija bila je neuspješna, ali dvije godine kasnije angažovani su za novu misiju kod Slovena. Poslanstvo moravskog kneza Rastislava zatražilo je od cara Mihaila episkopa i sveštenike koji će propovijedati na staroslovenskom jeziku hrišćansku vjeru.
Uspjeh njihove misije, brojni učenici i narodne simpatije izazvali su reakciju protivnika, pa je počela borba protiv slovenskih misionara. Glavni argument bila je tzv. trojezična teorija prema kojoj postoje samo tri sveta jezika na kojima se mogu vršiti vjerski obredi: hebrejski, grčki i latinski.
Konstantin je stvorio slovensku azbuku koja je imala trideset i osam slova. Zatim je pristupio prevođenju grčkih svetih knjiga na slovenski jezik. U tome mu je pomagao blaženi Metodije i učenici.
Metodije je u Moravskoj preveo na staroslovenski Bibliju. Nakon njegove smrti, u Moravskoj je zabranjena slovenska liturgija, a knez Svetopluk je protjerao njegove učenike. Njegovi učenici, petočislenici, sa Svetim Klimentom kao episkopom na čelu, spustili su se na jug, u Makedoniju, gdje su iz Ohrida nastavili posao koji su Ćirilo i Metodije započeli na sjeveru.
Narodna vjerovanja i običaji
U narodnom predanju ovaj dan zauzima posebno mjesto. Prema običajima, na dan Ćirila i Metodija ne valja prati veš, čistiti kuću ili obavljati teške fizičke poslove – smatra se da bi to moglo donijeti nesreću. Umjesto toga, dan je posvećen znanju i duhovnosti.
Djeca bi trebalo da čitaju knjige, jer se vjeruje da će im to donijeti uspjeh u učenju tokom cijele godine. Ovo naročito važi za studente, za koje se kaže da bi na ovaj dan trebalo da uče – kako bi im znanje bilo blagosloveno.
