Dan pred veliki dan! Sutra je Sveta Petka, evo šta treba obavezno da uradite večeras

26.10.2020. | 08:25

Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka, kao pomen na dan kada je ova svetiteljka okončala ovozemaljski život.

Prepodobna mati Paraskeva rođena je u Epivatu i, prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja. Roditelji su joj bili imućni i pobožni, a osim nje imali su i sina Jevtimija, koji je kasnije postao poznati episkop maditski.

Nakon smrti roditelja, djevica Petka, željna podvižništva Hrista radi, otišla je u Carigrad, pa u jordansku pustinju, gdje se podvizavala do starosti. Tada joj se javio anđeo Božiji i rekao joj da se vrati u otadžbinu.

U Epivatu je proživjela još dvije godine u neprestanom postu i molitvi i onda je predala dušu Gospodu. Upokojila se u 11. vijeku i na njenom grobu počela su se dešavati razna čuda, najčešće izliječenja. Njene čudotvorne mošti prenesene su u Carigrad.

Bugarski car Asen je mošti svetiteljke 1238. godine prebacio u Trnovo u Bugarskoj, a padom tog područja pod Turke, sultan Selim je njene mošti odnio u Carigrad. Na molbu kneginje Milice, žene srpskog kneza Lazara, mošti svetiteljke prenesene su u Srbiju u Beograd i 125 godina bile su položene u kapeli na Kalemegdanskoj tvrđavi.

Mošti Svete Petke sada su u Rumuniji u Jašiju, gradu koji se smatra velikim svetilištem i mjestom hodočašća, ne samo za pravoslavne, već za sve koji vjeruju u njenu moć iscjeljenja. Na ikoni je Sveta mati Paraskeva predstavljena u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.

Sveta Petka je u srpskom narodu veoma poštovana i važi za zaštitnicu žena. Veliki broj ljekovitih izvora nosi ime Svete Petke, a jedan od njih, sa čudotvornom i ljekovitom vodom nalazi se u Beogradu, na Kalemegdanskoj tvrđavi, mjestu gdje su njene mošti dugo počivale.

Sveta Petka je zaštitnica i kapele na Kalemegdanu, gdje se svake godine, poslije liturgije u Crkvi Ružici koja je u neposrednoj blizini, organizuje litija. Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se vjeruje da iscjeljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.

Narodna vjerovanja

Dan pred ovaj veliki dan, trebalo bi odmah poslije večere otići na spavanje. Obavezno se treba tri put prekrstiti, pa izgovoriti molitvu: “Pomozi Bože, Sveta Petko i Sveta Nedjeljo, oprosti nas ako smo što pogriješili; pomozi mi i sačuvaj me Bože od tuđe bjede neviđene; sačuvaj me od rđavih misli; pomozi sutrašnji danče; daj Bože zdravlje, dobro da spavam, rđavo da ne snim, već smilje i bosilje; daj Bože zdravlje, sreću i napredak i da zdravi i živi dočekamo sutrašnji dan!”

Ovako se obično moli samo domaćin, a žene i djeca se samo tri puta prekrste. Poslije molitve se spava. Glava se uvijek tokom spavanja okreće istoku, jer se tako valja. Jedna ruka se stavi pod glavu, a druga pruži. Uvijek se leže na desnu stranu, jer se tako valja.

Gdje ima djece, soba se okadi tamjanom, da se djeca ne bi u snu plašila. Zanimljivo je da ukoliko na selu oko večere zapjevaju pijetlovi, jedna od žena uzme malo vune, baci je u vatru i tri puta vikne: “Vi ste krivi, mi nismo, na vas bolest, na nas zdravlje!

Ove pijetlove ljudi na selu zovu “krivci”. Vjeruje se da kad oni kukurikanjem najavljuju bolest ili nečiju smrt.