Da li su sudovi u RS blagonakloni prema seksualnim predatorima

14.11.2021. | 07:38

Za pljačke i krađe pojedinci dobiju i do osam godina zatvora, dok dobar dio pedofila koji su srušili djetinjstva i ostavili doživotne traume nerijetko prođu čak i sa tri puta manjim kaznama.

Tako je jedan osnovni sud u Republici Srpskoj nedavno izrekao samo godinu i dva mjeseca zatvora za obljubu djeteta, dok je za pljačku kladionice Marko O. iz Banjaluke prije dvije godine poslat iza rešetaka na osam godina, jer je ukrao 13.000 maraka.

Javnost i stručnjaci već odavno upozoravaju da je kaznena politika u Republici Srpskoj dosta neujednačena i da sudovi izriču prilično niske kazne za pedofile. Apeluju i da bi objavljivanje javnog registra pedofila bio jedini i pravi način borbe protiv ove pošasti, jer bi moralna osuda sredine djelovala oštrije nego kazne, posebno ako se uzme u obzir da je u posljednjem periodu u porastu broj slučajeva seksualnog uznemiravanja i nasilja nad djecom. Na to već godinama ukazuje i direktorica Fondacije “Lara” iz Bijeljine Radmila Žigić, koja smatra da je Krivični zakonik RS unaprijeđen i da su mu potrebne dodatne izmjene, ali prije svega potrebna je bolja primjena u sudovima.

– Kaznenu politiku u ovoj oblasti nedavno smo analizirali na uzorku od 22 presude na nivou Srpske, FBiH i Brko distrikta i opšti utisak je da su kazne izuzetno niske i niže čak i od zaprijećenog zakonskog minimuma. Jednostavno, minimalne su – istakla je Žigićeva za “Glas Srpske”.

Naglašava da Krivični zakonik RS za obljubu djeteta mlađeg od 15 godina zabranjuje smanjenje i izricanje kazni ispod zakonskog minimuma.

– I pored toga, pronašli smo u presudi iz jednog osnovnog suda da je zanemaren ovaj zakon i da je sporazumom o priznanju krivice izrečena kazna od samo godinu i dva mjeseca zatvora, što je poražavajuće – naglasila je Žigićeva.

Nedostatak stručnjaka

Da je kaznena politika u ovoj oblasti preblaga, slaže se i psihijatar Oleg Grubač, ali još veći je problem, kako kaže, prijavljivanje pedofila. Često se, kako ističe, dešava da prođu godine, pa čak i decenije, dok pojedinci odluče da prijave ova krivična djela.

– Djeca koja su žrtve ili njihovi roditelji ne žele odmah da prijave ova krivična djela, uglavnom iz straha ili sramote. S druge strane, kada i dođe do te prijave, problem nastaje zbog nedostatka pravih stručnjaka, koji će obaviti intervjue, odnosno pažljivo prići i razgovarati sa djetetom – objašnjava za “Glas Srpske” Grubač.

Djeca koja su bila žrtve seksualnog nasilja veoma često imaju trajne posljedice i potrebne su im dugogodišnje terapije.

– Djeca manjeg uzrasta donekle to i dobro podnesu. Međutim, uvijek ostaju određene posljedice. Naravno, ključnu ulogu u svemu igra činjenica da li se silovanje desilo jednom ili su žrtve mjesecima, nažalost, čak i godinama, kao i da li je počinilac bio neko blizak, što je djeci dodatna trauma – objašnjava Grubač i dodaje da nakon toga djeca, ali i odrasli obično pate od anksioznosti, manjka samopoštovanja, raznih vidova depresije, pa čak i povećane suicidnosti.

Grubač dodaje da sudovi u većini ovih slučajeva donose preblage kazne.

Izrečene kazne

U Vrhovnom sudu Republike Srpske rekli su “Glasu Srpske” da je u posljednje tri godine najstroža kazna za obljubu djeteta mlađeg od 15 godina bila 12 godina i šest mjeseci. Istovremeno nije bilo, kako kažu, izricanja dugotrajnog zatvora, a najmanja pravosnažno izrečena kazna bila je pet godina zatvora.

– U jednom predmetu obljube djeteta mlađeg od 15 godina Okružni sud Banjaluka izrekao je kaznu od 19 godina robije, ali ta presuda je ukinuta i vraćena na ponovno suđenje – rekli su u Vrhovnom sudu RS, u kojem je u posljednje tri godine ukupno osuđeno deset osoba za krivična djela obljuba djeteta mlađeg od 15 godina.

Krivični zakonik RS za obljubu djeteta mlađeg od 15 godina propisuje kaznu od dvije do 10 godina. Oštrije kažnjavanje predviđeno je ako je djelo počinio bliski srodnik, otac, majka ili očuh, maćeha, usvojilac, staralac, nastavnik, vaspitač, ljekar, vjerski službenik ili drugo lice kojem je dijete povjereno radi učenja, vaspitanja, čuvanja, staranja ili njege. Za takve zakon predviđa zatvor od pet do petnaest godina. Veće kazne od ovih javnost može očekivati samo za one predatore koji su u svojoj bolesnoj namjeri povrijedili dijete i upotrijebili silu, te ako je usljed djela nastupila trudnoća. U tim slučajevima najmanja kazna je osam godina, dok je kazna doživotnog zatvora kao maksimalna predviđena samo ako je nastupila smrt žrtve.

Advokat Aleksandar Jokić smatra da su zakonski okviri kazni za pomenuta krivična djela dovoljno dobro definisani, ali da bi sudska praksa ipak mogla biti stroža.

– Sud ima mogućnost da izriče i manje i više kazne, a sve u zavisnosti od predmeta i dokaza. Smatram da bi sudska praksa mogla biti stroža, ali to ipak zavisi od svakog slučaja pojedinačno – naveo je Jokić.

Ombudsman za djecu RS Dragica Radović kaže za “Glas Srpske” da sistem mora poslati jasnu poruku kako će kazniti počinioca i kako će zaštititi dijete.

– Zato smo godinama i insistirali na izmjeni Krivičnog zakona, što su nadležni prepoznali i prihvaćene su gotovo sve inicijative – navela je Radovićeva, koja ističe da su posljedice na dijete žrtvu seksualnog nasilja, nažalost, teške i trajne.

Brzo na slobodi

Ipak, da su i pored zakonskih izmjena i predviđenih kazni mnogi pedofili poslije samo nekoliko godina provedenih iza rešetaka na slobodi, najbolje potvrđuju podaci iz sudova. Tako je javnost u posljednjih nekoliko mjeseci ostala ogorčena izrečenim kaznama u Okružnom sudu u Banjaluci. Krajem oktobra Dragan L. (46) iz Banjaluke osuđen je na samo četiri godine i šest mjeseci zatvora zbog obljube četrnaestogodišnje djevojčice, kao i zbog polne zloupotrebe djeteta starijeg od 15 godina. U istom sudu, takođe u oktobru ove godine, za čak tri godine smanjena je kazna Mili V. iz Kotor Varoša, pa je on dobio dvije godine robije zbog pokušaja obljube djevojčice u dobi od 12 godina, koju je presreo na putu i tražio da s njim ima seksualne odnose. U istom mjesecu sudije banjalučkog Okružnog suda dodijelile su šest godina zatvora N. P. iz okoline Banjaluke zbog obljube četrnaestogodišnje kćerke. Jedna od rijetkih viših kazni u pomenutom sudu bila je 17 godina robije, na koju je nakon ponovljenog postupka osuđen Dragan B. (24) iz Laktaša zbog obljube tri sestre i zadovoljenja polnih strasti pred djevojčicama. On je u prvostepenom postupku dobio 19 godina. Ovaj predator je zlostavljao djevojčice od marta 2019. do februara 2020. godine u kući gdje su one živjele sa majkom. Da stvar bude gora, on je bio u emotivnoj vezi sa njihovom majkom. Kada su u pitanju kazne, može se slobodno reći da su “dobro prošli” i Mehmed K. (21) i Milan N. (23) iz Prnjavora, koji su priznali krivicu i osuđeni na ukupno četiri i po godine robije. Prema podacima bijeljinskog Okružnog suda, u posljednje tri godine donesena je samo jedna presuda za obljubu djeteta mlađeg od 15 godina, a kojom su S. V. i K. N. osuđeni na ukupno 20 godina robije.

Bez odgovora

I pored činjenice da je banjalučki Okružni sud jedan od najvećih i u kome je doneseno najviše izrečenih kazni za obljubu djeteta mlađeg od 15 godina, podatke iz te ustanove nismo dobili. Poručili su da ne mogu govoriti o broju presuda i izrečenim kaznama. Kažu da sud nije u obavezi da razvrstava predmete u posebne grupe, niti da vodi statističke ili bilo koje evidencije po osnovama na koje se naše pitanje odnosi. Za razliku od njih, iz Vrhovnog suda RS, koji odlučuje o žalbama na presude iz cijele Srpske, odgovoreno je na sva naša pitanja.